Jump to content

Leaderboard


Popular Content

Showing content with the highest reputation since 05/15/2019 in all areas

  1. 1 point
    Evo nekoliko savjeta, prije nego zaboravim napisati, i općenito i ako je vaš put pisanje znanstvenog rada za diplomski. Odaberite temu na vrijeme. Zapravo tema nije ni bitna, samo odaberite nešto na vrijeme. Odmah sad kad pođe godina, odite netkome tko vam se sviđa. Bitno je da vam se sviđa područje. Ako želite brz i bezbolan diplomski, odaberite tu generičku temu sa spiska. Ako imate ikakvu želju publicirati nešto kasnije u životu, odaberite znanstveni rad. Odgovorno tvrdim da ga je lakše napisati nego ove temice, a iskustvo je neprocjenjivo. Obvezno odmah, ali odmah nađite sebi neku verziju EndNote-a (ili Mendeleya) koja radi. I osigurajte da radi s Wordom. Ne želite se kasnije baviti time da vam softver proradi, kad rokovi stišću. Ako nemate Office paket, skinite ga sa Office stranice svojim loginom za Studomat. Besplatno je. Ako ćete raditi znanstveni rad, nađite odmah sebi SPSS verziju koja radi. Ne morate početi pisati odmah, pregledni rad se napiše za tjedan dana, ali ako ste obavili pripremne radnje, tj. pregledali literaturu, pripremili Endnote i slične stvari. Pokušajte završiti to prije roka - vaš mentor ne da ima osim vas još 4-5 studenata za diplomski, nego ima i specijalizante i njihove radove, doktorate, predavanja, pacijente i vi ste mu zadnja rupa na svirali. A ne želite da sljedećih 40 godina na internetu stoji nešto pod vašim imenom što nitko stručan nije ni pogledao. Kad ste već odabrali temu, za svoju dušu: Svu literaturu koju ste dobili od mentora / našli na internetu i prije nego što riječ napišete unesite u EndNote. Zahvalit ćete mi kasnije. Iako u uputama za diplomski piše da koristite Author, Year format, zaboravite to. To nitko normalan ne koristi, namjestite sebi na Vancouver i to koristite, da može, provjereno. Istestirajte kako to funkcionira, da mogu samo jednu napomenu ovdje napisati, ovo bi bila ta za EndNote. Ako ste odabrali znanstveni rad, trudite se unositi podatke unutra pravilno. To znači, ne unosite recimo za kardiovaskularnu bolest u anamnezi u tablicu “da” ili “ne”, nego odmah 1 ili 2 i za missing data 0. Pročačkajte kako se to unosi u Excel da ga SPSS može očitati prije nego pođete unositi. Prepravljati nešto što ste krivo unijeli je mukotrpan posao. Ako već znate što ćete istraživati, bar iskoristite tu epidemiologiju da ljude tamo udavite i skužite koji vam test u statističkom programu treba za to, više od njih ne možete korisnoga izvući. Kasnije ih svi vuku za rukav, njima ste zadnja rupa na svirali i vjerojatno ćete morati sve raditi sami. Opet, lagano je, samo trebate prije shvatiti što radite. Fakultet tolerira da tablice stavljate kako hoćete, kao i slike, ali pravilo je sljedeće: opis tablice (caption) ide IZNAD tablice, a caption slike ide ISPOD slike. Tablice nemojte stavljati u raznoraznim bojama i glupostima, nije ljepše, ružnije je. Radite ih kao da namjeravate objaviti rad: bez pozadine, samo header ima gornju i donju crtu od 1 px, i zadnji red ima donju crtu 1 px, margina cellova je 0.05 px, header row može biti boldan, nema nikakvih crta cellova u sredini ni nigdje drugo osim navedenog. Ako budete htjeli objaviti, i tako ćete morati prepravljati, pa radite to sad. Slike se rade u tiff formatu, 300 dpi. Ne png. Može i to, ali onda ćete ih opet morati raditi, jer za objavu ne možete jednostavno konvertirati. Slike su grayscale. Ako namjeravate to objaviti, morat će biti, publiciranje bilo čega u boji se plaća. Referenca može biti samo na kraju rečenice, iza točke, bez razmaka između točke i nje. Razmak ide broja reference. Odmah označavajte headere ispravno s H1, H2 stilom, trebat će vam za table of contents. Sažetak i summary ne trebaju imate brojeve u tablici sadržaja, oni se isključuju na sljedeći način: Tamo gdje vam treba nova stranica, ne lupajte beskonačno enter za novi red, nego brate stavite insert > break > page break. Inače ako nešto prepravljate sve vam se pomjeri i samo gubite vrijeme. To je za predavanje rada fakultetu, ako ćete slati u časopis ne može biti page breakova. Numeriraju se stranice od Uvoda, to napravite tako da prije uvoda morate napraviti section break. Još samo jedna stvar: etičko povjerenstvo je potrebno za znanstveni rad ako ćete ga publicirati. Dokumenti su dostupni online, ako treba primjer, dodat ću. Ako se radi o PROSPEKTIVNOM istraživanju, bilo bi pametno da ga registrirate u clinical trials registry. I to objasnim ako je nekome potrebno. Ako imate nekih specifičnih pitanja oko formatiranja, trebate primjer ili nešto slično, tu sam, ovo su stvari koje mi padaju na pamet i bilo bi vrijeme da se to negdje napiše. A ne da svi u 4. mjesecu okolo skakutaju kao kokoši i svađaju se s mentorom koji nije napisao rad od 1979. i piše vam reference ručno u sred rečenice jer misli da može.
  2. 1 point
  3. 1 point
    Klinièka kemija i molekularna dijagnostika.pdf
  4. 1 point
    1) Na neki nacin odvojit posao klinicira i mentora studentima na klinici. Ne moze neko ko ima 50 pacijenata dnevno jos imat volje zelje snage da objasni jadnom studentu zasto je ovo akutni koronarni a ne upala interkostalnog misica. Znam da je ovo prakticki nemoguce zbog manjka radne snage al eto. Kad bi netko na klinickim godinama dobivao placu samo i jedino preko nekog oblika validacije nastave , potrudio bi se on i to jos kako. 2) Ne moze svaki doktor koji zeli dobit titule dr sc doc whatever bit netko tko moze bit i ucitelj. Peta sam godina i do sad sam upoznao mozda 10 dobrih ucitelja. Svi ostali drze vjezbe tako sto prepricavaju zasto nastaje neka bolest i sve ono sto o toj istoj bolesti pise u knjizi koju cu tako i tako morat procitat. Jednako je i na seminarima. Najbolji seminari konkretno iz interne su mi bili oni case reportovi koje si morao sam razmisljat sta bi napravio i sta je sve u dif.dg. Neka docent ili profesor postane netko ko se bavi znanstvenim radom a ne tako sto "predaje" na fakultetu. 3) Predavanja kao vrstu nastave ukinut. Pretpostavljam da je zbog Bologne obavezna u nekom postotku ali ja iskreno na predavanju koje traje sat i pol a nisam se doma pripremio ( jer pod a) ucim za neki kolokvij iz drugog predmeta za vrijeme neturnusne nastave b) Predavanja su grupirana na klinici tako da se dnevno obavi i 100 strana neke knjige c) zelim radit u studentskom zivotu i nesto drugo doli bit spreman na predavanjima d) Znam da se ispiti slazu po knjigama pa na predavanjima necu nista sto ne pise u knjigama a bit ce u ispitu naucit e) Vjerojatno cu slusat o znanstvenim radovima i statistici , vrijedanju studenata kako smo losi glupi najgore , politici 4) Seminare postaviti da budu korisni. Da ne bude prepricavanje i prepisivanje knjige nego da nas uce razmisljanju. Npr ako je tema akutni pankreatitis. Da na seminaru ne bude definicija simptomi primarni nego da bude DIF.DG. DIF.DG. DIF.DG DIF.DG ---- osobno smatram da je jedini razlog straha mladih doktora taj sta ne znaju dif.dg. Kakva je korist sjedenja sat i pol ako to isto ces morat procitat markirat naucit iz knjige. Osobno sam prosao evo vec petu godinu nastave tako da sam zapisivao mozda ukupno na 20 seminara / predavanja i to vecinom na prve dvije godine kad sam bio mlad i glup. A prosjek mi je takav da sam u 10% najboljih na godini. Tako da mislim da to govori koliko su bitna takva i predavanja i seminari. Znam da cete sad rec da nisu svi isti. Al jesu. Nitko ziv tko je upisao medicinu nije toliko glup da ne bi sve to mogao i sam skuzit. Eventualno eventualno u nekim sitnim detaljima mozda imunologiju i fiziologiju. U sitnim detaljima. Jos jednom DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA 5) Vjezbe u klinckim predmetima - ovakve kakve jesu da mi uzimamo anamnezu cijelo vrijeme nema koristi. Neka se vjezbe sloze tako da npr. 25 % vremena uzimamo anamnezu da se upoznamo s posebnim pitanjima u anamnezi za taj predmet. Neka 25 % bude uzimanje statusa. ALI NEKA NEKI DOKTOR STVARNO POKAZE CIJELI STATUS. Zasto nebi mi studenti glumili pacijenta tom voditelju vjezbi pa neka na nama pokaze sta bi napravio kada bi mu mi dosli s nekim simptomima. Zasto?? Na nastavi konkretno iz neurologije vidio sam tocno 0 neuroloskih pregleda. Hod i reflexe i kreten moze zapamtit. Ali da to radimo medusobno bilo bi puno bolje i zapamtljivije. Demonstratori kao neki oblik staža u kojem taj demos uci mlađe studente mozda ne bi bila losa ideja. Npr kad dodes na sestu godinu vec znas sta bi htio bit. Neka onda ti studenti budu " demonstratori" na tim predmetima koje bi htjeli specijalizirat. I neka to bude kao neki dio staža uz obavezan dio na hitnoj i jos nekim predmetima ( nemam dovoljno iskustva , peta sam godina). Trecih 25 % vjezbi bi napravio tako da budemo upoznati sa smjernicama o lijecenju najcescih (NAJCESCIH) bolesti i njihoj dif.dg -- Npr ako smo tjedan dana na infektima na odjelu plucnih bolesti. Neka 2 dana ucimo samo anamenzu i status. Treci dan ucimo smjernice i terapiju. Mozda cak i cetvrti dan. a peti tj zadnjih 20 / 25 % neka se napravi da mi budemo kao doktori. Znaci ideja je da pacijent ude kod voditelja vjezbe. Voditelj uzme anamnezu. Tu anamnezu si zapisu i studenti. Nakon toga studenti izlaze van iz ordinacije i zapise / razmisle o dif.dg. Svaki student neka zapise svoje dif.dg. i neka razmisli sto bi napravio dalje. Nakon sto je doktor gotov s pacijentom , pacijent izlazi , ulaze studenti i pricaju doktoru ne svoje dif,dg nego ono sto bi pregledali, uputili na neku radiolosku pretragu ili neku mikrobiolosku pretragu itd... Tada im doktor / demos kazu sta su vidjeli u statusu ili u nekoj od tih predlozenih metoda. Tada se studenti medusobno dogovaraju sta je konacna dijagnoza i kazu to doktoru. Tada im doktor objasni zasto to je ili nije. Svaki student bi mogao imat tako svojeg pacijenta. I to bi bio kao neka vrsta kolokvija za taj odjel na tom predmetu. Naravno da bi to funkcioniralo moramo imat kvalitetne seminare di cemo cak nesto i naucit a ne cim pred / seminar krene , hop prvi slajd povijest hipokrat sokrat i odma zaspes 6) Sto se tice klinckih vjestina ( nisam dovoljno iskusan) mislim da ih je dovoljno na faksu. Mi kao doktori cemo u principu radit jako malo manualnog posla. To ce vecinom radit sestre i tehnicari. Osim na hitnoj sto misim da bi se onda trebalo naucit na nastavi iz hitne. Mjerenje tlaka pulsa slusanje srca , dijabetes ne znam ima li jos nesto ekstra sta doktor radi ovako. Injekcije skoro uvijek su davale sestre. Eventualno neke preciznije metoda aka lumbalna punkcija itd. Ali misljenja sam da ni jedan doktor bez specke nece radit u svojoj obiteljskoj medicini lum.punkciju ili izrezivanje madeza. Tako da sve te klincike vjestine se nauce kroz specijalizaciju koja ti treba. Time je TLU kao predmet jako dobar. Jer ne ide u prevelike detalje. 7) Staž kao takav ne moze nikome naskodit ali mislim da i nema prevelike koristi. Dok god ti nemas zivot pacijenta u svojim rukama objesi ti macku o rep slusanje starijih doktora. Naravno uhodavanje u sustav , pisanje recepta, rad sa sestrama. To je drugi kraj price. Ali mislim da staz nije ono sto velika vecina studenata misli da je. 8 ) Jedina pomoc od literature od strana profesora je bio papir na infektima gdje pise tocno 4 smjernice za anamnezu infektolosku. Na internoj ravno 0 papira. Zasto nam profesori nebi svaki pomagao dajuci nam nekakve "papire". Npr ako smo na pulmologiji zasto ne dobijemo na papiru napisanu dif.dg zasjenjena na plucima. Ili recimo algoritam smjernica za terapiju pneumonija. Zasto ne dobivamo nista?? Zasto godina dode 9000 a od tih 9000 mi dobijemo powerpoint prezentaciju. Zasto jedni mikrobi ne bi napravili barem tablicu nekih antibiotika i uzrocnika. Tj koji dajemo kad. Nego mi ucimo postotke kad je koja bakterija rezistentna. Napisi mi antibiotik koji bi dao prvi. Koji bio da drugi. itd... Zadnje stvari koje smo dobivali na ovom faksu od strane osoba su bile eto ne sjecam se. Mozda na anatomiji one brosure ili upute. Mozda ih je bilo jos. Eto npr. derma. Zasto mi ucimo dermu cjelovito -- ucimo sve infektivne zajedno , sve alergijske. Zasto nebi ucili to kao papula moze bit to to i to. Makula .. Plak. Ili papula na prsima to to i to. papula na potkoljenici to to i to. Ne. Mi ucimo o 2194701395712097 vrsta psorijaze koje se u terapiji ne razlikuju znacajno. Ne kazem da nije korisno znat te razlike ali mi izademo s ocjenom 5 a susjed da nas pita sta mi je ovo na kozi necemo znat nabrojat 3 stvari. 9) OCJENE- o ovoj temi bi se dalo napisat biblija. Trebaju li ili ne? iskreno mislim da je odgovor NE. Ili barem ne na klinici gdje su pismeni baze ili ih ni nema. Usmeni je uvijek 80 % srece. Da li ce te pitat akutni koronarni ili plucnu emboliju na ekgu. Pa sad ako si naucio i pogodilo te pitanje 5. Ako nisi naucio ( ili nisi fizicki stigo ponovit u zadnjih dan dva - jer se fizicki ne stignu ponovit svi detalji) dobis 4 ili 3. Po meni usmeni bi trebao izgledat na nacin da svaki student dobije ista pitanja. Npr ako odgovaras neurologiju neka svaki student dobije Npr mijastenija , multipla , parkinson , cvi , traume, osnovni tumori itd. Ali neka budu ona najbitnija. To je odmah znak da je osoba zasluzila prolaz jer je naucila cilj te nastave. Mi nakon kolegija neurolgoije necemo bit neurolozi isti tren ali bi trebali znat te najosnovnije da nas usred noci probudis. Ali mi to nazalost ne znamo zasto? jer po meni ucimo gluposti koje mi kao neneurolozi necemo ni dijagnosticirat bez pomoci specijaliziranog neurologa niti lijecit. Tako da koja je korist od teorijskog znanja ( koje traje tocno do trenutka upisivanja ocjene u index) o nekoj rijetkoj neuroloskoj bolesti. Znam da dosta spominjem neurologiju i infetke ali u globalu to su mi dva jako draga predemeta. Nemam nista protiv njih samih. Sto se tice interne nju bi raspodijelio na vise ispita sa opet jednako tako osnovnim pitanjima. Samo ocjenjivanje bi trebalo jos malo doradit. Nemam ideju provedenu do kraja. 10 ) Preveliki je naglasak na detaljima etiologije a premalo na terapiju. Npr pneumokok otpusta neki vrag .... tri stranice teksta u kojem se opisuje taj vrag koji se i pita (patofiziologija za koju ne kazem da je lose znat, ali ne za svakog pogotovo ne obiteljskog doktora) ... i uzrokuje pneumoniju. Tek na kraju tog ogromnog teksta dolazi terapija koju ti se nakon tolko etioloskih i patofizioloskih detalja vise neda ni citat a kamoli pamtit. Naravno to iziskuje puno vise truda ali i dalje mislim da se terapija (koja je obicno na krajevima poglavlja) najlosije nauci od svega. Nije ni lose sto ima patofiziologije u knjizi , neka i treba to je ipak knjiga ne prirucnik , ali mislim da bi na ispitu se trebalo vise koncentrirat na terapiju. Eto ja sam do sad ucio sve iz knjiga i vise sam se koncentrirao na te detalje kako bi bolje prosao ispit ( citaj : dobio bolju ocjenu) a ne kako bi nesto naucio. Eto to su stvari koje meni smetaju a trenutno mi padaju na pamet. Oprostite na svim gramatickim greskama. I dont give a ... za njih. Ima tu jos mnogo mnogo. Pretkliniku bolje da ne spominjem pogotovo prvu godinu koja je 99 % beskorisna i gubitak godine dana zivota. T.V. Student
  5. 1 point
    A gle, to ti je demokracija. Ja sam vam pokazao kroz brojke kolko je stampar zapravo cini mali udjel u cijeloj nasoj edukaciji, a ipak se svi studenti i profesori na njih najvise fiksiraju kao glavnog krivca... Prakse je u teoriji puno, šatro imamo ljetne prakse, dezurstva iz svakog predmeta, onda opet dezurstva na 6.godini, mislim da je tu glavni problem sto smo ko i uvijek prepusteni sami sebi, a to je dosta demotivirajuce.
  6. 1 point
    Nota bene zbog ovakvog “svađanja” je li 12 tjedena ili 15 ili godina i jesmo u kurcu. Nikad se ne drzimo zajedno i ne radimo za ZAJEDNIČKO dobro. Poanta je da je puno previse nastave koje 98% buducih lijecnika NIKAD nece trebati, jebe se meni sto je Sokrat mislio i rekao-sorry not sorry, a UOPCE NEMA prakticnih vjestina. Obavezna dezurstva na internoj- dam ruku u vatru ako ih je 15% odradilo makar pola satnice, a znat ce kukat kako nas nitko nije spremio za “stvarni” zivot. Tako da je dio odgovornosti i na nama. Mi niti znamo svoja prava, niti nas je briga do onog trenutka dok nije prekasno- pa kud koji mili moji. Da bismo nesto i dobili i pomaknuli moramo nesto kao kolektiv i poduzeti, dogovoriti i sa zajednickim ciljem ici dekanu/predsjedniku/ministru/premijeru. Jer kad se stvori kriticna masa i kad se na necemu intenzivno radi promjena je neizbjezna.
  7. 1 point
    Ma previše, bogati. Pa anatomija je nekada na prvoj godini trajala 11 tjedana u komadu, kada se nastava slušala turnusno. Nije Štampar problem, ja Štampar vidim kao posljedicu problema. Najuočljiviju posljedicu, zato što se radi o kolegijima koji su naprosto najuočljivije beskorisni. Ako fakultet nije u stanju srezati Štampar (a nije), možeš misliti kako će se usuditi dirati u pretkliniku.
  8. 1 point
    Računaš samo štamparoide na šestoj godini. Što je sa socijologijama, psihologijama, povijestima, informatici, statistici, uvodu u znanstveni rad - sve to drže oni. Ajmo nategnuti stvari i reći da je jedna recimo statistika potrebna, opet je drže oni, pa je opet beskorisna jer nemaju veze s tim. Plus što u šakama imaju i TLU. Vremenski oni imaju dobru godinu. Taman koliko fali za staž. Taman koliko ih nema vani, pa imaju staž unutar fakulteta. Ajmo ovako: anestezija i reanimatologija 3 ETCS boda, ekologija 5 ETCS bodova. Oni u studij javnog zdravstva trebaju, i to je to, pa neka izvoli tko voli, svakako je problem kojim se treba baviti. Ali ako je svugdje u svijetu to studij javnog zdravstva, a ne medicine, onda valjda ima logike i da budu kod nas. Za ostalo se slažem. Jest najočitiji problem i najviše boli. Dok živim i dišem neću misliti da je ok da većina studenata koja izađe s tog fakulteta je više puta posjetila s fakultetom smetljište nego je na fakultetu ventilirala pacijenata. Ne mogu shvatiti da je fakultetu veći prioritet posjet smetljištu nego osnovne vještine. Ne možeš ovome dati 5 etcs bodova a ovome 3. Ne dam. Posjet smetljištu obvezan i ne možeš dobiti potpis dok ga ne posjetiš. Nisi ventilirao, intubirao - nema problema.
  9. 1 point
    Ideja mog posta je bila da se skrene pažnja kako štampar nije najveći problem našeg faksa, koliko god svima bio mrzak. Prikazao sam i u brojkama to, evo još malo brojčica: od oko 1200 sati koliko je pretviđeno za 6.godinu, 320 otpada na štampar (tu sam uključio epidemiju, OZZ, Veliku, etiku, ekologiju i školsku). Čak i da sve to ukinete, opet nismo dobili puno, to je 12 tjedana nastave (ako ćemo biti pošteni, ni etika nije štamparovska). A vi si razmislite onda jel fkt andrija najveći krivac za sve loše na medicini. Osobno mislim da bi s rezanjem satinice trebalo krenuti od pretklinike.
  10. 1 point
    Mislim da se to nikada neće promijeniti. Nije to tako samo na medicini, to je tako i na svim drugim fakultetima - hoćeš od prava do ekonomije. To je problem na razini cijelog školstva, a počinje u osnovnoj gdje se znanje za peticu definira kao bubetanje što veće količine podataka i detalja. Jednostavno, ne znaju kako prenijeti znanje pa posežu za najučestalijom metodom eliminacije: detalji.
  11. 1 point
    Nastava iz anesteziologije traje jednako dugo kao i nastava iz zdravstvene ekologije, mislim da je na taj apsurd (i slične) Halifax mislila. Oftalmologiju ili sudsku nikako ne bih okarakterizirala kao beskorisne predmete. Štampar se uvijek ističe kao najveći problem zato što je to najuočljiviji problem, doslovno prvo što ti padne na pamet kad raspravljamo o uhljebima u medicini. To ima svatko tko na tjednoj bazi pročita naslovnice domaćih medija, nije ti za to potreban Štampar. Osim toga, dugovima i organizacijom se uopće ne bi trebali baviti liječnici već političari (odnosno pravnici), a liječnicima bi trebalo kolektivno zabraniti da se petljaju u istu... ali to je neka druga tema.
  12. 1 point
    Mislim da je boljka svih predmeta sto je fokus na detaljima, rijetkim bolestima i pizdarijama. Crtanje aminokiselina ? Skrece li aretrija nakon 2cm ili 4 cm lijevo ili desno ? Fizika na 4.godini ? Interna-kolika je ucestalost hepatitisa B nakon transfuzije ? prastara knjiga iz TNZ-a ? Izdrkavanje raznih profesora sa svojim podrucjem interesa jer drugo ne poznaje ? I onda imas studente koji ne znaju sto je suma ,a sto stablo i gdje se suma uopce nalazi. A da ne spominjem kronicni manjak KVALITETNE prakse, a ne propedeutika gdje ni demos ne zna bas dobro, profesor ni ne zna da ti drzi nastavu i onda snađi se druže, a njemu/njome plaća ide.
  13. 1 point
    fizika medicinske dijagnostike testovi.pdf
  14. 1 point
    Jebo vas više štampar, na njega otpada manje od 10% ukupne satnice na medicini. Niti je cijela 6. štampar niti se najviše energije utroši na štampar na 6.godini. Mislim da se može svašta korisnog naučit na njemu ako se želi, jedino što bi ga malo rasporedio po godinama. Ono što želim poručiti je da štampar nije glavna boljka našeg fakulteta, koliko god smarao. Glavni problem ovog faksa je loša klinika, 4.godina još je i ok, al 5. je za kurac. Fali osnovnih praktičnih vještina, pretpostavljam da je to bila nit vodilja za uvođenje TLU-a, al eto, očito bi se trebalo poraditi na izvođenju te nastave (npr. TLU bi mogao biti platforma za sve vrste propedeutika i kliničkih vještina, ako to provodi kompetento osoblje). Pretkliniku bi se moglo komprimirat, po meni bi se dalo to stisnut u 2 godine uz određena rezanja i preslagivanja, a dosta toga bi se moglo pretvorit u izbornu nastavu. Nije ni staž bajan, al ipak te ufura u posao, bilo bi izvrsno da se inkorporira u zadnju godinu. Sretno s ikakvim promjenama :)
  15. 1 point
    ORL je i na Rebru bila genijalna, meni osobno najbolji i najorganiziraniji kolegij u ovih 6 godina (a po pričama ostalih nisam jedina s takvim mišljenjem ? ). Za usmeni uglavnom postoji shema tko ispituje koji dan, ali znaju se zamijenit ispitivači pa nije baš 100% sigurno da ćete biti kod tog koji taj dan kao inače ispituje. Jedina ''problematična'' je ona neka ženska na H što ispituje zadnji dan, sa audiologije. Zna biti ok, a zna se dekompenzirat pa davat trojke i četvorke jer se ne zna ono što ona misli da se treba znat, a više je razina specijalizanata nego studenata. I mislim da se raspored usmenih radi abecedno, iako nisam više sigurna. Ortopedija je meni bila užas, ali možda je to više osobni dojam jer me ne zanima sama po sebi, sale su mi jedino bile super jer te doživljavaju za razliku od onih na kirurgiji i stvarno bude zanimljivo. Postoji skripta koja dosta vjerno prati knjigu (koja je naravno isto prastara), ali mislim da je dobro učit po knjizi ili ju barem posjedovat jer puno lakše ide učenje kad vidiš kako nešto izgleda na slici, nego kad si sam moraš slagat prikaze u glavi na temelju napisanoga. Pedijatrija isto ono iz prvog komentara. Kampiraš na Rebru od jutra do sutra, predavanja su korisna, seminari su ubij me nježno, vježbe ovisi kako koji odjel. Pismeni poneki rok bude baza, poneki bude sranje ako si računao na bazu jer se ponovi možda 10 pitanja haha tako da se ne može na to osloniti. Usmeni uglavnom ne ruše, iako se naravno zna dogodit. I na zadnjim rokovima su počeli pitat po katalogu čak i oni koji su do tad imali svoj set pitanja jer ''smo čuli da vi znate šta mi pitamo pa ćemo sad vidit šta u katalogu zanimljivo piše''. Nekako većina studenata preskoči ili samo preleti one lekcije o genetskim i metaboličkim bolestima (ili nauče samo najučestalije), međutim puno ispitivača baš te lekcije vole pitati na usmenom. Prijateljski savjet- ne preskači ih, kolko god ti bile glupe. Obavezno iz knjige 2, 7, 8, 9, a od ostalog realno bilo što može doć kao ispitno pitanje. Kirurgija je svijet za sebe. Šoša je odličan ako vam fali seksa u životu jer te iz*ebe u mozak onako pravo. Pismeni iz kirurgije isto tako. Baza se zadnje dvije godine ne ponavlja, osim ako se oni ne zeznu pa slučajno jedan rok daju bazu kao što je bilo prošle godine u 4.mj, ali kažem- prije i poslje tog roka sve nova pitanja. Dobro je iz baze proć povijesne gluposti jer vole to stavljat u pismeni, a nitko to naravno ne gleda u knjizi. Usmeni uglavnom ne ruše, ali iskustva ovise o ispitivaču, ima ih koji su ok, ima ih koji baš i nisu. Kolokvij iz dječje kod Luetića je super, ali Antabak se voli iživljavat pa ono. OSKI nije problem, ali ocjena isto ulazi u računicu završne ocjene (iako neki ispitivačine gledaju ni pismeni ni OSKI). Što se tiče baze za vježbe, za Dubravu tko god kaže da ne moraš dolazit laže. Fakat moraš, i dugo traje. Tj ''ne moraš'' ako te nije sram zadnji dan hodat po bolnici i molit random doktore da ti ispečatiraju prozivku, al ono, budi kolega pa se nemoj ne pojavljivat uopće dok drugi dolaze. Možeš vidjet svašta, možeš vidjet ništa, ovisi i o tvom angažmanu. Urologija je bzvz. Anestezija je super ako voliš farmu, ako ju ne voliš i nije tak super, ali nije težak ispit. Štampar je Štampar, tu se nema što reći. Žao ti je što tamo gubiš vrijeme, ali kako se približava diploma sve više uviđaš da i nisu tako glupi ti koji su se tamo uguzili, niš im ne fali u životu osim naše ljubavi Maksila ima predivnu tajnicu koja stvarno izlazi u susret. (Cetin, ugledaj se malo! najgora žena ikad u povijesti hrvatskih tajnica) Nastava je zanimljiva, knjiga je prastara, saznaš dovoljno unaprijed kod koga si na usmenom, uglavnom svi imaju svoja pitanja iako kao više manje moraš znat sve, ali jedan lijep kolegij ? Gina je što se organizacije tiče gora od Štampara, koliko god to zvučalo nemoguće. Tajnica je super ako si joj sjeo, ako nisi zna bit dosta verbalno neugodna, ali uglavnom ti izađe u susret. Nastava je tak- možeš se pojavit i čekat seminar za koji pola sata nakon što je trebao počet saznaš da ga ipak nemaš, možeš otić nakon tih polasata pa saznat da se ipak odlučio održat i da imaš minus. Definitivno nastava koju se može skipat, samo nemojte baš nikad ne doć jer uvijek bude 2-3 i takvih bisera pa onda moraju kolokvirat. Ispit je srećom samo usmeni, ovisi kod koga dođeš kakav će ti biti. Ivanišević i Šprem su uglavnom bipolarne ili im ovisi raspoloženje o hormonima. Muški su više manje ok. Knjige su dvije, posebno gina, posebno fetalna. Fetalna je super čitljiva, gina je teža za probavit, ali sve je bolje od Šoše. Mislim da postoje i skripte, ali ne znam kakve su. Meni osobno je peta bila najteža godina, ali ja sam bila turnus koji je prvi semestar imao štampar i orl, a onda ginu, kirurgiju i pedijatriju plus sve malo u drugom. Tako da ako ste sreće da vam je bar jedan veliki predmet prije Božića i da ga riješite na prvim rokovima, vjerujem da bude puno lakše i da se onda ima više vremena za sve naučit i ispolagat kako treba. Puno vremena odlazi na nastavu, puno odlazi na učenje jer su glavni predmeti opsežni, ali kako su preživjeli svi tako ćete i vi. Samo hrabro i sretno! ?
  16. 1 point
    Ne znam autora, 500-tinjak stranica. Knjiga-Iz-Interne.pdf
  17. 1 point
  18. 1 point
    Još malo gubljenja vremena fizika ostalo.pdf
  19. 1 point
    Pitanja s pismenog ispita iz ovog prekrasnog "kolegija" skupljena u jedan dokument! (zadnji ispit je od 2.2.2018. pa ako netko ima još neki noviji neka uploada ispod) Cijela baza kl mikrobi.pdf
  20. 1 point
    Nemojte si to raditi. Život je prekratak za knjigu iz patofiziologije...
  21. 1 point
    Ovo su neka pitanja (ili njihovi dijelovi) kojih se trenutno mogu sjetiti. Nisam napravila word dokument, u nadi da će netko od kolega još malo nadopuniti kako bi dobili neku smislenu cjelinu. Nadam se da će biti od pomoći. PRIJEMNI 2018. KEMIJA - zadana je molekulska formula spoja i maseni udjeli elemenata, a pita vas koliko ima dvostrukih veza u tom spoju - imate dvije otopine poznatih volumena i molalnosti, pitanje je koliki je pH otopine nastale njihovim miješanjem - zadana je strukturna formula masti ili ulja pa vas pita što je točno (mislim da je jedan navod bio vezan za disulfidne veze) - više spojeva množinske koncentracije 0.01 mol/dm3, pitanje je koji spoj ima najmanju pOH vrijednost - zadana je jednadžba, pri 25°C i 101325 Pa, traži se da izračunate masu jednog od reaktanata/produkata, ako je volumen reaktanta/produkta 250 dm3 - A + B --> C + D opisuje produkt C koji je sol dobro topljiva u vodi i produkt D koji je sol netopljiva u vodi. Treba odrediti što su reaktanti i produkti - zadana je jednadžba egzotermne reakcije i broj plinovitih čestica je isti na obje strane jednadžbe. Pitanje je što će uzrokovati pomak ravnoteže u lijevu/desnu stranu (Le Chatelierov princip) - enzimi su najčešće…? proteini, UH… - zadano je više JKR, treba odrediti entalpiju konačne JKR - bio je i zadatak s Raoultovim zakonom - šećer u obliku Fisherove projekcijske formule i 5 tvrdnji od kojih treba izabrati netočnu - dvije otopine su zadane, pitaju koja će imati niže ledište - w(NaCl)=0.9%, kako još možemo iskazati sastav? u odgovorima su: molalnost, masena koncentracija, množinska koncentracija…u prijašnjim su ispitima stavili i promile pa obratite pozornost na to - CH3CH2OH nije produkt: adicije na alken, hidrolize metil-etanoata… - 5 tvrdnji vezanih za polisaharide, potrebno je izdvojiti netočnu (neki od navoda: svi su vezani alfa vezama, svi su topivi u vodi, svi su ravnih lanaca…) - izdvojiti koja formula nije korektno napisana, jedan od odgovora je bio MgNO3 (ujedno i točan) J - standardni zadatak s voltnim nizom, ponavlja se i na maturi - zadane su formule, treba naći onu u kojoj nema trostruke veze BIOLOGIJA - koji se hormon ne sintetizira na ribosomima (FSH, LH, glukagon, inzulin i još jedan kojeg se ne mogu sjetiti) -što je habitat - definicija ekološke niše - omjer u testu križanja - križanje vezano uz hemofiliju (zadatak se već ponovio ili je bio sličan pa pogledajte starije ispite) - bakterije režu DNA: na određenom mjestu, režu nukleotide… - kako se naziva jedinica građena od šećera, fosfata i dušične baze - ako imate zadano AUUC, to je: DNA, RNA, tRNA, mRNA… - slika kromosoma, pitanje je koliko ih je i jesu li dvostruki - kakvi su kromosomi u metafazi II - diferencirana stanica: je stanica u brazdanju, ima različite gene u odnosu na kada još nije diferencirana… - otac ima recesivnu bolest (oznake B, b), majka dominantno svojstvo (oznake A, a), ako dobe dijete (npr. Aabb), koji su genotipovi roditelja - hormon koji poriče trudove - gdje se događa replikacija DNA - što nije točno vezano za kloniranje? Možemo klonirati i prokariote i eukariote, kod ove Dolly je uzeta jajna stanica, više nam znače klonovi jer su otporniji… - razlika eukariota i prokariota (prokarioti nemaju membranu oko organela…) - koji je organel zaslužan za stanično disanje - što sadrži akrosom spermija (enzime) - kako spriječiti sintezu proteina - gdje se nalaze glasnice - pojmovi vezani za krvnu grupu A - protutijela izlučuju: limfociti, eozinofili, bazofili… - mutacija: aneuploidija, euploidija, sve su korisne, sve su štetne, obrne se nukleotid u prepisivanju gena… treba izdvojiti točnu/netočnu tvrdnju - bradikardija: slabljenje funkcije S-A čvora, polarizacija PT vala (isto treba izdvojiti tvrdnju) - ako se stanica smežura u otopini 9% NaCl, kakva je otopina u odnosu na stanicu - žuč: raspršuje masti, sintetizira se i pohranjuje u žučnom mjehuru, sadrži enzime koji djeluju na masti, ulijeva se u jejunum FIZIKA - cijev na donjem katu, zadan je tlak, brzina i promjer, a pitanje je koliki je tlak u cijevi koja se nalazi 4m iznad na katu (zadan je promjer te cijevi i navedeno je da se brzina poveća 9 puta) - ako se centripetalna akceleracija poveća 3 puta, kako se promijeni period - zadana je rezultantna sila, naboji i pitanje je koliki je razmak (sve je skicirano) - skiciran je kvadar s pregradom, gdje se volumeni odnose kao 1:3, pitanje je koliki je tlak kada se pregrada makne - zadano je magnetsko polje i treba odrediti tvrdnju koja vrijedi za česticu u tom polju - indeks loma stakla je 2.33, što se događa s brzinom kada zraka ide iz zraka u staklo - ako se roniocu poveća sila za 1.5N u odnosu na silu pri atm. tlaku, puca mu bubnjić. Na koliko metara može zaroniti bez da mu pukne bubnjić? Zadana je gustoća mora i polumjer bubnjića u mm2 - skice štapova i označen je kut, pita vas koji se neće moći rotirati - ionizacija, koje zrake ne skreću? - što se događa s valnom duljinom i frekvencijom kada monokromatska crvena i plava svjetlost ulaze u vaakum (?) - zadan je kut u stupnjevima i amplituda, treba odabrati jednadžbu - zadan je graf struje u odnosu na vrijeme i jednadžba I=0.06 sin nešto, treba pronaći koji graf odgovara - U, I, vrijeme zadano, tijelo gubi toplinu, kolika je promjena unutarnje energije - magnetska rezonanca traje 20 min, pacijentica čuje zvuk od 20 W/m2, površina je zadana, traže da se izračuna energija - Ui, L zadano, kolika je promjena magnetskog toka - kada je kamen u vaakumu sila napetosti je 3.8N, dok je u vodi sila je XY, kolika je težina kamena - 2 tijela, jedno pušteno da slobodno pada, a drugo je ispušteno horizontalno. Treba izdvojiti točnu tvrdnju - dužina žice je 50 cm i nastane stojni val s 2 čvora. Što možemo očekivati? Ponuđeni su odgovori s brojem trbuha i valnom duljinom - crtež divergentne leće i predmeta koji se nalazi iza žarišta, kakva slika nastaje i na kojoj udaljenosti od predmeta - graf energije vezanja po nukleonu na ordinati, pitanje je koja tvar ima najveći defekt mase - graf ovisnosti sile o akceleraciji, treba odabrati točan - koju će loptu golman lakše obraniti ako je v1=2v2 i m2=2m1 à lakšu loptu, težu loptu, obje jer su jednake količine gibanja… - nekakvo ulje, Q=mcΔT, sve je zadano, treba naći ΔT
  22. 1 point
    Isti dokument, samo s više-manje označenim odgovorima. fizika baza rijesena.pdf
  23. 1 point
    maksila skripta.pdf Maksilofacijalnakirurgija-skripta-ruènopisana.pdf
  • Newsletter

    Want to keep up to date with all our latest news and information?

    Sign Up
×
×
  • Create New...

Important Information

Terms of Use We have placed cookies on your device to help make this website better. You can adjust your cookie settings, otherwise we'll assume you're okay to continue.