Jump to content

Leaderboard


Popular Content

Showing content with the highest reputation since 09/19/18 in all areas

  1. 3 points
    Meni osobno četvrta je najbolja godina do sad. Neću reć najlakša jer je to individualno, ali ako si u koraku sa svim, lako možeš riješit sve predmete do ljeta. Ima puno predmeta, istina, ali zato je dinamična i svako se može u nečemu nać, a opet ako te nešto baš ne zanima, predmeti uglavnom kratko traju pa se brzo riješiš te nastave. Što se tiče interne, bila sam na vinogradskoj i super mi je bilo, imala sam odlične rotacije, ali opet neki kolege nisu bili baš zadovoljni sa svojima pa ne mogu reć da je vinogradska najbolja opcija. Samo da dodam, ako jedna rotacija ispadne na sv.duhu, nije najgora stvar na svijetu, ljudi su tamo odlični. Slažem se da je možda najpametnije izabrati najbližu bazu, jer kad imaš jako puno nastave i onda ti još put oduzima dodatno vrijeme, malo je frustrirajuće. Od ostalih predmeta, psihijatrija na vrapču je odlična, na rebru malo dosadna (tako sam čula), onkologija na vinogradskoj puno lakša nego na rebru (ispit je samo usmeni), a za radiologiju znam samo za dubravu jer sam tamo bila, i super je :D. To govorim samo za one predmete koji imaju različite baze, al vi birate samo bazu iz interne, ostalo vas rasporede po abecedi. Što se tiče izbornih predmeta, ove godine je potrebno izabrati 3 (🤮), pa treba bit pametan jer neki stvarno dodatno nepotrebno gnjave. Mogu preporučiti perem ruke, uzv u toraksu i senzorne tehnologije jer stvarno ne treba gotovo ništa i svi dobe potpis bez obzira na dolaske. Uz to, onaj izborni s rakom pluća je isto pun pogodak, drži ga isti prof kao i uzv toraksa i ljudi su imali valjda dva puta samo. O ostalim izbornim ne znam baš puno, znam samo da treba bježat od onog koji drže ljudi s biologije jer su dosta gnjavili, davali knjigu po kojoj su ljudi morali učit i imali ispit na kraju, čula sam da je politrauma dosta zanimljiva i korisna, a za ostalo se ne sjećam stvarno.
  2. 2 points
    pedijatrija je meni bila ekstremno mučenje, na rebru si od jutra do sutra, slušaš seminare koji se svode na čitanje s power pointa i prozivanje kao u vojsci. čast iznimkama, ćuk drži genijalna dva seminara, tješić drinkovići su oboje genijalni, grizeljica isto. vježbe ovisno o odjelu, na gastru ne ići nikako, na odjelu vas je valjda 20 na 3 sobe i od toga obično ne možete ući u jednu. na kardio je onaj kompleksaš od malčića, ako niste iz zagreba, žensko ste i nemate još nijedno dijete, pripremite se na dozu fašizma i šovinizma. aha, i na seminarima mu se morate javljati s "ovdje", jer "tu sam" i druge varijacije nisu dovoljno hrvatske. knjiga iz pedijatrije je genijalna, 2., 7., 8 i 9 poglavlje treba učiti iz knjige, ostalo po skripti, iako je knjiga toliko dobro napisana da možete i iz nje. ispit pismeni baza, usmeni u pravilu nitko ne baca. na kirurgiji vas čeka najbeskorisnija knjiga ikad, komotno preskočiti prvih 400str, iako vas ni ostatak neće usrećiti, na pismenom dođe 5 pitanja o dupuytrenovoj kontrakturi i godini prve kardio operacije u hrvatskoj, jer zašto ne. proći bazu, za usmeni naučiti pitanja s fejsa. nastava se ugl svede na skupljanje potpisa, ima jedno milijun procedura prije izlaska na ispit, uključujući case report, portfolio, oski, kolokvij iz dječje kirurgije gdje je antabak posebna priča, i pismeni od 120 pitanja za 90min. nastava mi nije ostala u nekom pozitivnom sjećanju, ali ja nisam fan vježbi gdje nam daju jedan stolac za nas 7, na koji se naizmjenično penjemo da bi preko leđa kirurga vidjeli da se tu ustvari nešto reže na abdomenu. ali u ambulantama su stvarno bili odlični, na merkuru su nam stvarno puno objašnjavali, tko hoće može ostati, kog ne zanima evo potpis i dobro anestezija, urologija, 2 tjedna gubljenja vremena, definitivno mi je vrhunac studiranja bilo kad se ženska u sali izderala kako ne znamo ventilirati pacijenta, nek svi idemo raditi na štampar pismeni baza, usmeni formalnost štampar, prespavati, prepisati, zaboraviti. gina, 8 tjedana ničega, možeš doći svaki dan, možeš doći jednom tjedno, na kraju opet svi imaju potpis, ovi što su dolazili ne znaju ništa puno više od ovih koji nisu i to je suma sumarum mef zga. ispit je samo usmeni,imate kaplanove videe koji su savršeni, i svi ispitivači su višemanje okej, imate njihova pitanja na fejsu otorina na vinogradskoj je valjda najbolja nastava na petoj godini, naučite sve, prakse enormno puno, ako imate taj peh da ste na rebru, iskoristite ta 3 tjedna za odmor jer ne morate doći nijednom. ispit usmeni, ima super skripta od 100str i ne treba vam ništa više, iako ni knjiga nije loša, ovisno o ispitivaču možda pročitati štitnjaču u knjizi maksila je odlična, 2 tjedna stvarno odličnih predavanja i tajnica tamo je valjda najdivnije stvorenje na planeti. ispit je isto samo usmeni, ima neka prastara knjiga, svi dobiju 4 ili 5 bez puno filozofije ortopedija, isto genijalna, bojanić drži odlična predavanja, vježbe su po principu radi što te zanima, ako te ne zanima ništa, idi doma radi nešto pametnije. imaju tu foricu da daju studentima da asistiraju u sali tako da 2 tjedna možete biti za operacijskim stolom i naučiti isto hrpu toga. ispit je samo usmeni, svi su okej, smoljanović i jelić imaju kao svoje žute minute, ali generalno nema problema, može se učiti iz skripte, ima nekih 70ak strana, ali i knjiga je okej, s tim da je potrebna za neka pitanja jer ih nema u skripti fizikalna, nez kaj se tam događalo ali znam da mi je bilo dosadno i ima neku simboličnu skriptu i svi dobiju super ocjene to je tooo, molim vas ignorirajte moje generalno nezadovoljstvo nastavom, stvarno se može naučiti puno na petoj jer imate ekstremno puno vremena i stvari na koje možete ne dolaziti tako da se možete dati u ono što vas zanima :)
  3. 2 points
    LITERATURA 2018/2019 1. Uvod u medicinu i povijest medicine OBAVEZNA LITERATURA: 1. Grmek MD, Budak A. Uvod u medicinu. Zagreb: Nakladni zavod Globus, 1996. (izabrana poglavlja) - Uvod u medicinu.pdf 2. Jakšić Ž, Kovačić L i suradnici. Socijalna medicina. Zagreb: Medicinska naklada, 2000. (izabrana poglavlja) - Socijalna medicina.pdf DODATNA LITERATURA: 1. Izabrani nastavni tekstovi (dostupno na web stranici Katedre): 1.1. Uvod i povijest medicine priručnik.pdf 1.2.Uvod u medicinu DESIGN.pdf 1.3. Linkovi: 1.3.1. Povijest kirurgije, "Blood and guts", BBC - https://ihavenotv.com/bloody-beginnings-blood-and-guts-a-history-of-surgery 1.3.2. Hipokrat - https://www.youtube.com/watch?v=I68gE-yvIlM 2. Škrobonja A, Muzur A, Rotshild V. Povijest medicine za praktičare. Rijeka: Adamić, 2003. 3. Belicza B. Čitanka iz povijesti medicine. Zagreb: Medicinski fakultet, 1984 4. Bilješke uz nastavu (dostupno na web stranici Katedre uz predavanja i seminare): 4.1. Predavanja: Predavanja.zip 4.2. Seminari: Seminari.zip OSTALO: 1. Zbirka zadataka - Uvod i Povijest medicine, Drago Baković - Zbirka zadataka - Uvod i Povijest medicine.pdf 2. Ostatak baza - https://perpetuum-lab.com/forum/index.php?/topic/190-baze-pitanja-iz-uvoda-i-povijesti-medicine/ 3. Službena skripta - Uvod i povijest u medicinu.pdf 4. Ostale skripte - https://perpetuum-lab.com/forum/index.php?/topic/189-skripte-iz-uvoda-i-povijesti-medicine/ 2. Socijalna medicina OBAVEZNA LITERATURA: 1. Jakšić Ž, Kovačić L i suradnici. Socijalna medicina. Zagreb: Medicinska naklada, 2000. - Socijalna medicina.pdf 2. Nastavni materijali na LMS. 2.1. Predavanja: Predavanja.zip 2.2. Seminari: Seminari.zip 2.3. Video materijali: 2.3.1. Socijalne determinante zdravlja: https://www.youtube.com/watch?time_continue=11&v=qykD-2AXKIU 2.3.2. Susjedi, dokumentarni film: https://vimeo.com/76139663 DODATNA LITERATURA: 1. Navedeno u Socijalnoj medicini (Jakšić Ž, Kovačić L i suradnici) te tekstovi za pripremu seminarskih tema. 1.2. Solid facts: SOLID Facts.pdf OSTALO: 1. Izvedbeni plan 2017/2018: Izvedbeni plan 2017-2018 Soc_Med.pdf 2. Baza pitanja: Baza.zip 3. Skripta po kojoj se uči: Socijalna medicina skripta.pdf 4. Još jedna skripta: Socijalna medicina - skripta.pdf 5. Detaljna skripta iz Rijeke: Skripta_socijalna_medicina_1_god_verzija 12.pdf 3. Medicinska biologija OBAVEZNA LITERATURA: 1. Cooper GM i Hausman RE: Stanica - molekularni pristup; ur: G.Lauc Medicinska naklada, Zagreb, 2010. (The Cell -a molecular approach, Washington D.C., ASM Press) - Cooper - Stanica, 5. izdanje.pdf 2. Turnpenny P, Ellard S: Emeryjeve osnove medicinske genetike, 14. izdanje, ur: F. Bulić-Jakuš i I. Barišić, Medicinska naklada, Zagreb, 2011, odabrana poglavlja - Emery's Elements of Medical Genetics, 14th Edition- Peter Turnpenny.pdf 3. Nastavni materijali na LMS: 3.1. Predavanja - Predavanja.zip DODATNA LITERATURA: 1. B. Alberts, A. Johnson, J. Lewis, M. Raff, K. Roberts, P. Walter (2008): Molecular Biology of the Cell, Fourth Edition, Garland Publishing, Inc., NewYork&London - Alberts - Molecular Biology Of The Cell 4th Ed.pdf 2. Gilbert SF: Developmental Biology, Sinauer, 9/ed, 2010 - Gilbert - Developmental Biology 11th ed 2016.pdf OSTALO: 1. Izvedbeni plan 2017/2018 - Izvedbeni plan 2017-2018 Biologija.pdf 2. Medicinska biologija, Kunstelj - MEDICINSKA BIOLOGIJA, Kunstelj.pdf 3. Biološke osnove suvremene medicine - Bioloske_osnove_suvremene_medicine.pdf 4. Jug skripte - Medicinska Biologija B1 (3 files merged).pdf 5. BAZA - https://perpetuum-lab.com/forum/index.php?/topic/177-baza-pitanja-za-biologiju/ 6. Iskustva sa usmenog 2016/2017 - Biologija_-_Usmeni.pdf 7. Crispr Cas9 - CRISPR CAS9-MEHANIZMI POPRAVKA DNA-POZICIJSKO KLONIRANJE CHROMOSOME WALKING-GENOM TRANSKRIPTOM PROTEOM- STANIČNA SIGNALIZACIJA.pdf 8. Cooper - Stanica, 3 izdanje na hrv - Cooper - Stanica, 3. izdanje.pdf 4. Medicinska fizika i biofizika OBAVEZNA LITERATURA: 1. J. Brnjas-Kraljević, D. Krilov: Fizika za studente medicine, Medicinska naklada, Zagreb, 2012. - Fizika za studente medicine.pdf 2. M. Balarin, D. Broz: Vježbe iz fizike, Medicinski fakultet, Zagreb, 1999. - Fizika-2004 2014.pdf 3. Nastavni tekstovi uz seminare - pitanja za seminare.pdf DODATNA LITERATURA: 1. Nastavni tekstovi na Internet stranicama Zavoda za fiziku i biofiziku (http://physics.mef.hr) i (http://lms.mef.hr) 1.1. Predavanja - Predavanja Fizika 2017:2018.zip 1.2. Vježbe - Vježbe - videi.zip 2. J. Brnjas-Kraljević: Struktura materije i medicinska dijagnostika, Medicinska naklada, Zagreb, 2001 3. G. Ronto, I. Tarjan: An Introduction to Biophysics with medical orientation, Akademiai Kaido, Budapest 1994. 4. D.M. Burns, S.G.G. MacDonald: Fizika za biologe i medicinare, Školska knjiga, Zagreb 1975. 5. J. B Marion, W. F. Hornyak: General Physics with bioscience essays, John Wiley and sons, New York,1985. OSTALO: 1. Izvedbeni plan i program 2017/2018 - Izvedbeni plan 2017-2018 Fizika_Biofizika2.pdf 2. Vodič iz Medicinske fizike i biofizike - https://perpetuum-lab.com/forum/index.php?/topic/493-vodič-medicinska-fizika-i-biofizika/ 3. Skripte 3.1. Službena verzija - Fizika USMENI SKRIPTA 2014-2015.pdf 3.2. Stara verzija - Fizika-usmeni - odgovori na pitanja.pdf 3.3. Još jedna verzija - Fizika-usmeni-odgovorinapitanja-korozija.pdf 4. Službena skripta koja služi kao zamjena udžbeniku - Skripta Fizika (1).pdf 5. Baza pitanja - Baza pitanja - Medicinska fizika i biofizika.zip 5. Medicinska kemija i biokemija I OBAVEZNA LITERATURA: 1. R. K. Murray i sur.: Harperova ilustrirana biokemija, prijevod 28th izdanja; Medicinska naklada, Zagreb, 2011. - Harperova ilustrirana biokemija.pdf 2. J. Lovrić i sur.: Priručnik za vježbe iz medicinske kemije i biokemije za studente medicine, Medicinska naklada, Zagreb 2017. 3. V. Hankonyi: Organska kemija za studente medicine, interna skripta. - Organska kemija (1).pdf 4. N. Burger: Zbirka zadataka iz kemije, Medicinska naklada, Zagreb 2012. - Kemija.pdf 5. V.Hankonyi, V.Ondrušek: Izabrana poglavlja fizikalne kemije, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,1990. - Izabrana poglavlja iz fizikalne kemije.pdf DODATNA LITERATURA: 1. J. M. Berg, J. L. Tymoczko, L. Stryer: Biokemija, prijevod 6. izdanja, Školska knjiga 2013. - kupdf.net_biokemija-lubert-stryer-1991pdf.pdf 2. D. L. Nelson, M. M. Cox: Lehninger Principles of Biochemistry,Worth Publishers; New York 2006. - Lehninger Principles of Biochemistry, Fourth Edition - David L. Nelson, Michael M. Cox.pdf 3. J. Sertić i sur.: Klinička kemija i molekularna dijagnostika u kliničkoj praksi, Medicinska naklada, Zagreb, 2015. 4. R. Chang: General chemistry, The essential concepts, 4th edition, McGrew-Hill, USA, 2006. - General Chemistry.pdf OSTALO: 1. Izvedbeni plan i program 2018/2019 - 104762-izv-plan.pdf 2. Vodič iz medicinske kemije i biokemije I - USKORO 3. Materijali sa LMSa 3.1. Predavanja - Predavanja.zip 3.2. Seminari - Seminari.zip 4. Biokemija Karlson - Biokemija,Karlson,1993..pdf 5. Color atlas of biochemistry (Koolman J., Roehm K.H. - 2005 - 2nd ed. - Thieme) - Color atlas of biochemistry (Koolman J., Roehm K.H. - 2005 - 2nd ed. - Thieme).pdf 6. Atkins - Načela fizikalne kemije - Atkins - Načela fizikalne kemije.pdf 7. Baza pitanja - Baza MKBK1.zip 8. Skripta za usmeni - SKRIPTA ZA USMENI IZ MKBK I.pdf 9. Skripta za usmeni pisana rukom (teško čitljiva) - MKBK1 by Ida.pdf 6. Anatomija OBAVEZNA LITERATURA: 1. Duale Rehie: Anatomija, (ur. hrv. izdanja: I. Vinter, V. Katavić, Z. Petanjek) Medicinska naklada Zagreb, 2017. – temeljni udžbenik po kojemu je koncipiran plan i program. 2. Jalšovec D.: Anatomia humana, Naklada Slap Jastrebarsko, 2017. - referentni udžbenik koji sustavno i detaljno obrađuje sve topografske regije ljudskog tijela. Može se koristiti umjesto temeljnog udžbenika. Nastava u tematskoj cjelini A4 biti će koncipirana na ovom udžbeniku. - Jalšovec_novi.pdf 3. Platzer W. i sur.: Priručni anatomski atlas (3 dijela), (ur. hrv. izdanja: I. Vinter) Medicinska naklada Zagreb, 2011. – didaktički izvrsno organiziran udžbenik koji sadrži i osnovne sheme anatomskih struktura, te predstavlja spoj udžbenika i anatomskog atlasa koji obuhvaća sve potrebne sadržaje i podatke. Može se koristiti kao zamjena i za udžbenik i za atlas. Za savladavanje sustavne anatomije preporuča se korištenje ovog udžbenika. - Platzer-1-Dio.pdf , Platzer 2.pdf , Platzer-3-Dio.pdf POTREBNO JE IMATI JEDAN OD NAVEDENA TRI ATLASA 1. Gilroy A., MacPherson B., Ross L.: Anatomski atlas s latinskim nazivljem, (ur. hrv. izdanja: V. Katavić, I. Marić, K. Vilović) Medicinska naklada Zagreb, 2011. - __Atlas_of_Anatomy_Latin_nomenclature_edition.pdf 2. Paulsen F., Waschke J.: Sobotta - Atlas anatomije čovjeka u tri sveska, (ur. hrv. izdanja: A. Marušić, D. Bobinac, V. Katavić) Naklada Slap Jastrebarsko, 2013. - Sobotta Atlas Volume 1 (2).pdf , Sobotta Atlas Volume 2 (1).pdf , Sobotta Atlas Volume 3 (1).pdf 3. Netter F.: Atlas anatomije čovjeka, (ur. hrv. izdanja: I. Vinter) Golden marketing, 2003. - Atlas of Human Anatomy, Sixth Edition- Frank H. Netter, M.D.pdf DODATNA LITERATURA: 1. Zamjenski temeljni udžbenik: Fanghanel J., Pera F., Anderhuber F., Nitsch R.: Waldeyerova anatomija čovjeka, (ur. hrv. izdanja: I. Vinter) Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2012. - WALDEYER.pdf 2. Rohen J., Yokochi C., Lutjen-Drecoll E.: Anatomija čovjeka - fotografski atlas sustavne i topografske anatomije (ur. hrv. izdanja: A. Marušić) Naklada Slap Jastrebarsko, 2004. - color-atlas-of-anatomy-a-photog-study-of-the-human-body-7th-ed-j-rohen-et-al-lippincott-2011 (1).pdf OSTALO: 1. Vodič iz Anatomije - https://perpetuum-lab.com/forum/index.php?/topic/293-vodič-anatomija/ 2. Skripta za usmeni 2017/2018 - Anatomija_Usmeni.pdf 3. Handouti Banovac - https://perpetuum-lab.com/forum/index.php?/topic/25-handouti-banovac/ 4. Marušić Anatomija - Krmpotić-Nemanić-Marušić.pdf 5. Stara skripta za usmeni - IspitnaPitanjaMedicinaSVE-1.pdf 6. Weberanat Anatomske mape - https://perpetuum-lab.com/forum/index.php?/topic/216-weberanat-anatomske-mape/ 7. Baza pitanja - https://perpetuum-lab.com/forum/index.php?/topic/176-baza-pitanja-iz-anatomije/ 8. Eponimi sa starog perpetuuma - https://perpetuum-lab.com/forum/index.php?/topic/281-eponimi-sa-starog-perpetuuma/ 9. Skripte za A1 - https://perpetuum-lab.com/forum/index.php?/topic/707-skripte-za-a1-ruka-i-noga-kosti-zglobovi/ 10. Skripte za A2 - https://perpetuum-lab.com/forum/index.php?/topic/708-skripte-za-a2-trup-toraks-i-abdomen/ 11. Skripte za A3 - https://perpetuum-lab.com/forum/index.php?/topic/710-skripte-za-a3-glava-i-vrat/ 12. Skripte za A4 - https://perpetuum-lab.com/forum/index.php?/topic/711-skripte-za-a4-topografija/ 13. Thieme, kolekcija atlasa - https://perpetuum-lab.com/forum/index.php?/topic/295-thieme-kolekcija-atlasa/ 14. Atlas iz kojega prof. Petanjek objavljuje slike na lmsu - 64 Pocket_Atlas_of_Human_Anatomy_Based_on_the_International_Nomenclature_Heinz_Feneis_Wolfgang_Da.pdf
  4. 1 point
    Anatomija 2017/2018 Rečeno mi je da se držim što objektivnije s ovim vodičem,so here goes... Dragi kolege brucoši, ovo je kratak vodič za 24 ECTS zmaja od kolegija poznatog kao anatomija. Podijelit ću vodič u nekoliko segmenata tako da se lakše snađete ako vam treba samo neka informacija, a i da ljepše izgleda. Gdje? Anatomija se kao kolegij održava u vlastitoj zgradi, tj na Zavodu za anatomiju, koji se nalazi na 2 minute hoda od Dekanata (glavne zgrade faksa). Kad uđete u zgradu zavoda, idete ravno i penjete se 2 kata ako želite doći u predavaonu/amfiteatar, a za potrebe vježbi i seminara nakon ulaska u zgradu se uputite prema prvim vratima nadesno (preko puta njih je ulaz na farmakologiju). Kad? Od početka listopada do sredine travnja, poprilično redovito. Kako? Nastava se anatomije održava na 4 načina 1.Predavanja Tipično školski, vas je 70-100, predavač je jedan. Većinom slušate ono što predavač tumači i vodite nekakve bilješke ili pratite u literaturi ako ste takav tip osobe. Dolasci na predavanja se ne popisuju i provjeravaju baš često (100 ljudi u isto vrijeme nije baš lako popisati), tako da predavač većinom da papir na koji se potpišu oni koji su prisutni . 2, Seminari Puno intimnija atmosfera s grupama od 25-30 ljudi i jednim predavačem. Održavaju se u seminarskim predavaonicama na Zavodu (dakle NE amfiteatru/predavaonici). Dolasci na seminare se provjeravaju, revno popisuju i na seminarima morate biti prisutni. Većina seminara obrađuje određene teme u malo više detalja te njihova korisnost ovisi o temi i predavaču. Neki predavači će postavljati pitanja o gradivu za seminar, tako da je poželjno da nešto spremite i unaprijed, ali se seminari ne ocjenjuju 3. Vježbe Ah,vježbe. Radite ih sa svojim seminarskim grupama u sekcijskim dvoranama (isto na Zavodu). Imate ih otprilike jedanput tjedno i traju po 2-3 školska sata. Za vježbe se iznimno poželjno spremiti, s obzirom na to da je većina vježbi ispitnog karaktera te ćete dobivati nekakve ocjene za svoje znanje koje mogu, ali ne moraju nužno značiti nešto na kraju godine. Ipak, vježbe ne radite za ocjenu, već za sebe. Ne mogu ovo dovoljno naglasiti - PRIPREMAJTE VJEŽBE. Vježbe su tu s razlogom i tjeraju vas da radite kontinuirano i strukturirano. Ne morate znati svaki detalj o gradivu za tekući tjedan, al je poželjno da budete dovoljno upućeni u gradivo da ne morate pitati demosa koliko ono srce ima klijetki. Kad smo već kod demosa, oni će vam biti najveći suradnici i najbolji prijatelji na vježbama. To su stariji studenti koji su tu da vam razjasne gradivo, odgovore na vaša pitanja i upute vas u ono što je bitno zapamtiti u vezi nekog dijela anatomije. That being said, demos nije tu da vam prepričava udžbenik ili vas vadi iz “nisam spremio ni G od gradiva,a došao sam na vježbu” (iako će bez sumnje biti i takvih situacija, sve je to dio studija). Ne bojte se pitati, ne bojte se tražiti dodatna pojašnjenja. Sapere aude! Od “opreme” za vježbe trebat ćete samo bijelu kutu i entuzijazam. 4. Sekcije Sekcije počinju sredinom drugog semestra i period su najintenzivnijeg učenja anatomije. To su posebne vježbe na kojima ćete po prvi put uzeti skalpele i pincete u ruke i imati priliku secirati kadavere slijedeći uputstva dežurnih asistenata i profesora. Za sekcije trebate kutu, skalpel i pincetu. Treba naglasiti da je proteklih godina katedra davala studentima skalpele i pincete na posudbu, tako da ne morate nužno kupovati svoje ako ne želite ili ste u stisci s papirnatom valutom. Također je ok doći u hlačama i cipelama za koje vas nije previše briga, s obzirom na to da će više puta na njima završiti kombinacija masti,formalina i tkoznačegajoš. Par savjeta za sekcije: -Sekcije traju po 3-4 sata (ne školska nego prava), iskoristite ih. To su 4 sata koja morate provesti tu gdje jeste i šteta je potratiti ih na spavanje na stolici u kutu prostorije. -Gledajte kadavere. Promatrajte položaje struktura. Identificirajte strukture. Upoznajte se s kadaverima do najsitnijih detalja (trebat će vam za praktični ispit). -Poštujte kadavere. “Mortui vivos docent” piše iznad ulaza u sekcijske dvorane, ilitiga po naški “Mrtvi podučavaju žive.” Tretirajte svoje “učitelje” s najvećim mogućim poštovanjem i dostojanstveno se ophodite prema njima. -Na sekcijama ćete imati pristup i plastičnim modelima te izoliranim (prepariranim) strukturama tipa srce,jetra,pluća itd. Iskoristite to i prođite sve preparate i plastične modele više puta jer će vam i to biti dio praktičnog ispita. -Ne radite ono što vam ne kažu da radite, ne režite ono što vam ne kažu da režete. Tkivo je iznimno krhko i mekano te lako možete presjeći nešto što niste trebali ako niste oprezni. Koristite tupu stranu skalpela za većinu stvari i suzdržite se od mesarenja. Kako položiti? Polaganje anatomije se dijeli na 3 segmenta. 1. Pismeni ispit Vjerojatno najveća zapreka između vas i ocjene iz anatomije u indeksu, imate dvije mogućnosti za polaganje pismenog dijela ispita. Prva je preko kolokvija, kojih je 4 (A1-4). Svaki je kolokvij multiple choice question stil ispita s 30 pitanja, osim A4, koji ima 90. Svako pitanje donosi jedan bod, negativnih bodova nema. Kolokviji se održavaju nakon što se obradi određena tematska cjelina A1 - lokomotorni sustav A2 - toraks,abdomen A3 - glava i vrat A4 - topografija Iako svaki kolokvij ima 30 bodova, “prolaz” bi bio 18 ili 61%, iako u široj slici stvari to nije bitno jer ste kolokvirali, tj oslobodili se pismenog dijela ispita, ukoliko na sva 4 zbrojeno skupite nekih 112 bodova, tu negdje, imate točne propozicije u izvedbenom planu anatomije. Dakle,ako skupite taj broj bodova na 4 kolokvija, oslobođeni ste pismenog dijela ispita i izlazite na praktični. Ako ne, izlazite na pismeni, koji ima 180 bodova (po 60 iz A1-3), a za prolaz vam opet treba 61%. 2. Praktični ispit Dolazi nakon što kolokvirate ili položite pismeni. 60 struktura, 45 sekundi za napisati točno ime svake na latinskom. Dobijete papir na koji se potpišete i prema uputama dežurnih profesora prolazite po sekcijskim dvoranama i popisujete strukture koje vidite. Poprilično jednostavno. 45/60 prolaz. 3. Usmeni ispit Položili ste pismeni, položili ste praktični, ostao je još samo mali korak do vašeg konačnog polaganja anatomije. Usmeni se ispiti razlikuju ovisno o ispitivaču, ali neka zajednička karakteristika je da ćete dobiti kartice s 10 pitanja na koja morate znati odgovoriti s barem 5 smislenih rečenica. Pitanja s kartica su poznata i katedra ih objavljuje na LMS-u, tako da se stignete spremiti za njih. Mali savjet: ne vjerujte previše pričama i glasinama. Čut ćete da je neki ispitivač ovakav ili onakav. Može biti, ne mora. Činjenica je da bez obzira na to tko vam je ispitivač morate znati ono što vas se pita i da vjerojatno nećete pasti ako znate o čemu pričate. Dakle,nema straha, nema nemogućih ispitivača, sve je izvedivo. Hrabrost, samouvjerenost i elokvencija će vas daleko dovesti na bilo kojem usmenom ispitu, pa tako i ovom. Litetatura? Literature je puno. Jako puno. Što je dobra stvar, imate širok izbor. Prvi savjet: Ne kupujte ono što ne morate kupovati! Literatura na medicini nipošto nije jeftina i ako možete učiti s laptopa/tableta čitajući udžbenik ili atlas u pdf formatu, ne bacajte stotine kuna na nešto što ćete kasnije koristiti kao stalak za lakat. Posudite u knjižnici, čitajte u pdf-u, iskopirajte, snađite se. Drugi savjet: Ne postoji “najbolja” literatura. Svaka literatura ima svojih jačih i slabijih strana. Jedna je dobra za jedno,druga za drugo itd. Naravno, postoji literatura koja je najbolja vama, koja vama dobro “leži” i koju ćete vi izabrati baš za sebe kao onu iz koje želite učiti. Kad smo već kod literature,kratki pregled: Postoje udžbenici i atlasi. Atlasi su kolekcije slika koje prikazuju anatomske strukture i pomažu u percepciji prostora i međusobnih odnosa struktura. Udžbenici: Waldeyerova anatomija čovjeka: Iznimno opširan njemački udžbenik s pokojom greškom u prijevodu, nezgodno fraziranim rečenicama i iznimno puno informacija. Waldeyer je u biti izvrstan udžbenik - ima detaljne opise, slike, kliničke vinjete i embriologiju za zainteresirane itd Jedina mana je što je malo previše opširan za onog tko prvi put skače u učenje nekog gradiva, što nipošto ne znači da je loše učiti iz njega. Ako mu možete oprostiti nezgodnu estetiku i pokoji tipfeler, Waldeyer će vam biti vjeran prijatelj uz kojeg ćete bez većih problema položiti anatomiju. Napomena: Waldeyer je najomraženiji udžbenik među studentima i većina ga nakon prvog otvaranja više nije ni otvorila tako da nije nužan za polaganje Anatomia by Jalšovec: Domaći proizvod. Izvrstan udžbenik prof Jalšovca s katedre anatomije. Pisan koncizno, s topografijom u vidu i bez suvišnih detalja, ovaj udžbenik mnogima predstavlja prvi izbor u učenju, pogotovo za spremanje A4 kolokvija. Iako iznimno detaljan topografski za učenje sustavne anatomije, pruža dosta te ponekad daje uvid u obrasce koji se ponavljaju kroz više tema i sustava te vam mogu značajno pomoći u kategorizaciji gradiva. Napomena: Nikako nije za prvo čitanje! Iako je daleko najbolji udžbenik većini studenata na sekcijama, na samom početku dok ne upoznate anatomiju može biti malo kompliciran jer uglavnom navodi činjenice bez "pričam ti priču" Anatomija čovjeka by Krmpotić i Marušić: Udžbenik pokojne akademkinje Jelene Krmpotić i prof Ane Marušić daje dobar uvid u anatomiju čovjeka popraćenu kliničkim vinjetama i pitanjima na kraju određenih cjelina. Mnogi studenti hvale upravo ovaj udžbenik kao najpristupačniji te ga koriste kao first read, za prvo upoznavanje s nastavnom temom. Činjenica je da je udžbenik pisan iznimno kohezivno i smisleno te se može čitati puno fluidnije nego Waldeyer ili Jalšovec. Misteriozni novi udžbenik koji je odavno trebao izaći: Možda izađe ove godine, u svakom slučaju ne znam ništa o njemu. Napomena: Nemojte kupovati ništa prije 10 mjeseca jer su dobre šanse da dobijete novi udžbenik čiji je izdavač Thieme, tako da je teško da bude loš. Atlasi: Sobotta: Sobottin atlas u 3 sveska (ili 2,ovisno o izdanju) daje lako razumljive i čiste prikaze anatomskih struktura i njihovih odnosa. Prvi izbor za mnoge koji se kunu u njegovu korisnost i jasnoću, također može biti koristan jer su prošlih godina na nekim vježbama ispitivači koristili slike iz Sobotte kao reference, kao i na A4 kolokvijima. Napomena: Ukoliko ga ne posjedujete od starijeg brata/sestre, nemojte ga kupovati jer nov košta oko 1200-1300 kn Netter: Netterov atlas je predivan atlas crtan rukom. Prikazuje strukture poprilično jasno, odvojene i u cjelini. Također ima dijelove u kojima dodatno pojašnjava sustavnu anatomiju. Topla preporuka, ako ništa, zbog umjetničke vrijednosti. Napomena: Preporučujem kupiti ovaj atlas koji košta 200-300 kn (na eng izdanju, hrv se više ne tiska), a ostale atlase gledati u pdfu Gilroy: THIEME-ov atlas nazvan po autorici Anne Gilroy. Lijepo modelirane 3D strukture, pojašnjenja sustavne anatomije i još par sitnica čini ovaj atlas iznimno korisnim alatom za učenje. Inače, atlas je dosta reducirana i skraćena verzija kompletne kolekcije THIEME atlasa, tako da vam preporučujem da ih nabavite u pdf-u (vjerojatno će ih i ovdje na forumu bit za download). Platzer: Ime vezano uz džepni atlas anatomije u 3 sveska. Koncizni,kratki tekstualni opisi popraćeni slikama pružaju izvrsno sredstvo za ponavaljanje anatomije. PONAVLJANJE. Dakle ne first read i nipošto pravo učenje. Platzer nije ni blizu dovoljan kao jedina referenca u anatomiji. Hvala lijepo. Inače, izniman kompendij za ponavljanje pred vježbu ili ispit, a dobro dođe i kasnije. Ako si išta od navedene literature baš morate kupiti da,eto,imate nešto,kupite Platzere. Koristit će vam. Rohen fotoatlas: Spas za sekcije, atlas koji sadrži prave fotografije mnogih anatomskih preparata i kadavera s jasno naznačenim strukturama, dobar za ponavljanje sekcija ili pripremu za praktični ispit. FAQ Koja je razlika između sustavne anatomije i topografije? -Sustavna anatomija obrađuje strukture po sustavima, npr “x postoji”, dok topografska obrađuje međusobne odnose struktura “x je ispred y i iza z”. Shvatit ćete s vremenom. Koliko trebam učiti? -Ne znam. Svatko je jedinka za sebe i ima svoje potrebe i mogućnosti te stoga svatko uči onoliko koliko mu treba da savlada gradivo. Za neke je to 2 sata dnevno, za neke 4, za neke 8. U svakom slučaju, bitno je učiti redovito i biti konzistentan. Anatomija se ne sprema last minute s razlogom. Sve na vrijeme i korak po korak, rezultati će biti vidljivi s vremenom. Učim anatomiju mjesecima i opet mislim da ništa ne znam. Jesam li glup? -Ne. Anatomija je iznimno velik i opširan kolegij i treba dosta vremena da se stvori šira slika i povežu stvari. Sve dok imaš osjećaj napretka i znaš ono što je bitno znati, ok je. Moram li učiti iz navedene literature? -Nipošto. Znanstveno dokazane činjenice su znanstveno dokazane činjenice i razlike između udžbenika su većinom bazirane na stilu pisanja i prezentaciji gradiva. Like I said,ne postoji najbolji udžbenik. Sve dok znaš ono što trebaš znat, možeš učit anatomiju i iz francuskih priručnika iz 18. stoljeća (pls nemoj). Ima li ovo što učim ikakvog smisla i koristi? -Imat će ako se dovoljno strpiš. Imam pitanje koje ovdje nije navedeno i ne mogu dobiti odgovor ni od koga. -Šutni mi mail na notlordbyron@gmail.com i dobit ćeš odgovor kad tad. Autor: Điđi Delalić
  5. 1 point
    Preporod nakon MKBKI jer katedra odjednom postaje toliko susretljivija. Predavanja i dalje traju 90 bez pauze između. Neki drže odlična predavanja, a neke izbjeći u širem luku *khm* Sertić *khm* (crtao sam zvjezdice koliko su bila naporna). Nastava traje 7-8 tjedana. Dolazak na seminare i vježbe je obavezan, kao i na predavanja (ali na predavanjima nitko ne prati jeste li tu). Za seminare bi bilo dobro unaprijed se pripremiti, olakšat ćete si život kasnije. Vježbe ni ne morate biti pretjerano spremni, tamo ćete sve naučiti. Sprijateljite se s tehničarima i sve bu super. Što se tiče odrađivanja s drugom grupom. Seminare ne možete mijenjati jer je napravljeno tako da svi imaju seminare u isto vrijeme, a o sreći ovisi kod kojeg ćete nastavnika doći. Vježbe se klasično morate zamijeniti s nekim iz druge grupe. Seminari traju 90 minuta i naaaaporni su. Bilo bi super da ubace jednu pauzu negdje tamo kao na fiziologiji. Literatura je i dalje Harper, iako nije neophodan. Tu su i Lehninger oko nedoumica. Ne uči se cijeli Harper nego samo izabrana poglavlja. Ispit je pismeni i usmeni. Pismeni se može rijesiti preko dva kolokvija. 13 je za prolaz. Prođite bazu! Nama se ponovilo 23/25 pitanja. Usmeni je zajebana stvar. Kao i sve na ovom faksu, ovisi o sreći. Pitanja su ona s popisa i drže se toga. Postoji neka skripta po pitanjima. Nije neophodna. (NAPOMENA! Mozak iskorištava ketonska tijela preko CLK i to preko sukcinil-CoA. Ne znam zašto, ali Pašalić je to bilo vrlo bitno i znam da me neko vrijeme davila time. Budite sigurni u ono što pričate jer vas lako navuku u krivom smjeru.) Neki pitaju 4, neki 5 skupina pitanja, ali uglavnom se 5. nekako izbjegava.
  6. 1 point
    A mislim ovisi od godine, ove godine po tome kako su imali moji kolege koji su upali Vinogradska oko 3.5, Dubrava manje 3.2 ljudi ju bas ne biraju zbog daljine
  7. 1 point
    Ovak, ja bi ti rekel da napišeš samo za dom zdravlja, bez bolnice, da si ne kompliciraš bez razloga, zato kaj ti tu pretpraksu ionako niko ne bu čital niti bu itko obraćal neku velku pažnju na to. Njima je samo važno da ti to obaviš, a živo im se fućka di si ti to obavljala.
  8. 1 point
  9. 1 point
    Pozdrav svima od sarkasticnog teatralnog hipohondra! Radim drame kao Shakespeare, inace mefzg 2.godina
  10. 1 point
    Anatomija (22 ECTS) voditeljica kolegija: prof. dr. sc. Dragica Bobinac, dr. med. Najvažniji i najzahtjevniji kolegij prve godine. Vrlo je značajan jer se na njemu detaljno proučava građa ljudskog tijela, što je bitno za kasniju kliničku praksu. Održava se cijele godine (2 semestra), a nastava se odvija u vidu predavanja, seminara i vježbi. Gradivo je vrlo opsežno i dijeli se u pet regija, te se nakon svake proučene regije polaže kolokvij (usmeni ispit). To su po redu: MS/MI (membrum superius / membrum inferius – ruka i noga), CR/CNS (cranium/systema nervosum centrale – lubanja, kralježnica i središnji živčani sustav), CC (caput, collum – glava i vrat), te AT (abdomen, thorax – trbušna i prsna šupljina i zdjelica). Tijekom razdoblja MS/MI, određene vježbovne grupe prvo proučavaju MS, dok druge istovremeno MI, te se nakon što završi kolokvij izmjenjuju. (Dakle zaseban je kolokvij za MS i za MI) Nastava: Predavanja – uvijek se odvijaju u predavaonici br. 2 (1. kat). Preporučljivo je ići na njih jer se profesori trude objasniti ponekad dosta teške koncepte, ali nisu obavezna i ne bilježi se prisutnosti. Vodi ih nekoliko različitih profesorica, ali najčešće prof. Jerković i prof. Bobinac. Seminari – za svaki seminar je potrebno naučiti gradivo koje je za pojedini seminar predviđeno (napisane su točne strane udžbenika koje je potrebno proučiti u INP-u). Odvijaju se po seminarskim grupama od cca. 25 studenata i svaka grupa ima svojeg predavača. Provodi se kao razgovor predavača sa studentima, uz prezentaciju na zadanu temu. Znanje se redovito provjerava, ali se ne ocjenjuje. U prvom semestru je to gradivo opće anatomije, a u drugom specifičnih tema koje znaju biti dosta komplicirane. Vježbe – za njih je SVAKI PUT potrebno biti spreman. Gradivo koje je potrebno proučiti prije svake vježbe je također točno napisano u INP-u. Zaostaci u učenju za vježbe vas mogu dosta unazaditi jer kada se nešto prođe, u pravilu se nema dovoljno vremena da bi se na to opet vraćalo. Vježbovne grupe su nešto manje (cca. 22 studenta), te tu sa vašim asistentom proučavate preparate ovisno o regiji koju prolazite. Svaki asistent/docent/profesor ima svoji princip rada, ali u pravilu se prvo (kao na seminaru) raspravi o temi na način da asistent prozove nekog studenta da objasni strukture (ponekad i oni sami objašnjavaju). Nakon toga se prelazi na preparate i proučavaju se strukture o kojima se raspravljalo. Jako je važno biti koncentriran na vježbama i pamtiti gdje se strukture nalaze na preparatu jer svaki kolokvij ima svoji praktični dio prije samog usmenog ispita. Ukoliko se praktični ne prođe, na usmeni se ne može. Na vježbe morate dolaziti sa kutom, sondom i anatomskom pincetom. Ponesite sa sobom i atlas bez obzira što je težak, jer će vam pomoći u savladavanju naziva i preparata. Križana će vam neki asistenti dopustiti da imate, dok drugi neće. Najbolje je da si ispišete sve latinske nazive za pojedinu vježbu pa da to ponesete, jer to smijete imati. Preporučljivo je imati i gumene rukavice jer formalin sa preparata nagriza kožu. Cure bi trebale imati kratke nokte i kosu svezanu u rep. (Nekim asistentima je za ovo potpuno svejedno, ali neki to izričito traže, pa vodite računa.) Literatura i materijali: Od literature su vam potrebne 3 (4) knjige + atlas, a od materijala kuta, sonda i anatomska pinceta 1) D. Bobinac / M. Dujmović: „Osnove anatomije“ - udžbenik profesorice Bobinac. Bitno je i iz njega učiti, jer se često događalo da ljudi zaborave na osnove zbog mase gradiva iz Križana, a osnove se često pitaju na kolokvijima i neki znaju rušiti ako se ne znaju. 2, 3) Zdenko Križan: Kompendij anatomije čovjeka, 2. i 3. dio - „Biblije“ anatomije za riječke studente medicine. Praktički se čitava mora znati do završnog ispita. Slobodno preskočite sve naslove: „Rendgenska snimka...“ jer vas se to neće pitati. Sve ostalo pitaju. Uz svaki kompendij postoji i slikovni prilog koji je jako koristan te ga pokušajte nabaviti. Te knjige već neko vrijeme nema u tisku, pa novu ne možete kupiti. Slobodno uzmite kopiranu verziju, a slikovni prilog obavezno nabavite u boji. 4) D. Bobinac: „Atlas središnjega živčanog sustava“ - atlas profesorice Bobinac sa slikama preparata mozga koji se koriste na našem Zavodu za anatomiju i koji vam mogu doći na kolokviju. Nije nužno (kod nekih asistenata je) da ga nabavljate, ali je jako preporučljivo za dobro savladati preparate. 5) Anatomski atlasi - u INP-u piše da je obvezno imati Sobottin atlas, ali nije. Postoji puno anatomskih atlasa, a vi sami birate iz kojeg ćete učiti. Najpoznatiji su: Gilroy, Sobotta, Netter, Rohen (fotografski atlas) itd. - svaki atlas ima svoje prednosti i nedostatke. Jedan ima malo bolje i preciznije slike iz jednog područja, dok drugi ima iz drugog. Većina tih atlasa se može na internetu pronaći u pdf-u ako mislite da onaj koji ste kupili nije dovoljno precizan za neko područje. Studenti se najčešće odlučuju sa Sobottu ili Nettera. Sobotta je dosta skup atlas (1200 kn) i u 3 djela je, dok Netter dođe oko 250 i u jednom je djelu. Kvalitetna su oba a razlika u cijeni je ogromna. Tu je najbolje da sami procijenite. - osobno sam imao Sobottu i ne bih ga nikad preporučio jer je preskup, a u puno područja nedovoljno precizan. Zanimljive su kliničke poveznice koje se nalaze skoro na svakoj stranici, ali ne vrijedi toliko platiti zbog toga. Uzmite Gilroya ili Nettera i nećete pogriješiti. - uz neki od tih glavnih atlasa, nađite si na internetu Sinelnikov (stari ruski atlas) u pdf-u kada dođete do lubanje i uha jer ima dosta preciznih i dobro obilježenih slika koje mogu biti korisne. 6) Kuta, sonda i anatomska pinceta. - kuta će vam trebati na svakoj vježbi (na seminarima ne) pa je morate nositi sa sobom. Ako možete, imajte još koju u rezervi jer se brzo usmrde od formalina :P. Sonda i pinceta su vam anatomski pribor, a možete ih nabaviti u prodavaonicama medicinske opreme (mislim da su 2 ili 3 u Rijeci). Sonda je običan tanki metalni štapić sa dva zadebljanja na krajevima koji služi za pokazivanje struktura kao što su prolazi, kanali, otvori itd. Anatomska pinceta ima tupi vrh sa rebrastim uzorkom kako se ne bi oštetili preparati i sa njom pokazujete veće strukture kao što su mišići, živci, žile itd. Način ocjenjivanja: Znanje se ocjenjuje preko kolokvija (usmenih ispita) nakon svake obrađene regije. Nekada vas može pitati vaš asistent, a ponekad (najčešće) netko drugi. Na kolokvijima ispituju svi – asistenti, docenti i profesori, a na završnom ispitu (koji je također usmeni) samo docenti i profesori. Svaki kolokvij ima praktični i usmeni dio. Ako praktični ne prođete, na usmeni ne možete izaći taj put. Ako praktični prođete a usmeni padnete, na kraju nastave imate pravo na 1 popravni kolokvij iz svakog područja koje padnete i ne morate ponovno odgovarati praktični. Nemojte si dopuštati da kolokvije padate, pogotovo ne na preparatu, jer će puno vremena proći od 1. kolokvija do kraja godine, a u tom razdoblju preparate ruke i noge nećete viđati, do neposredno prije kada dogovorite konzultacije. Tako si stvarate zaostatke iz kojih se teško iskopati, jer gradivo samo postaje teže. Ako sve kolokvije prođete (što nije nužan uvjet za izaći na završni; samo je bitno da imate 30+ bodova), na završnom ispitu nemate preparata. U konačnu ocjenu ulaze ocjene s kolokvija i ocjena s završnog ispita. Postoji i opcija izlaska na tzv. predrok gdje odgovarate kod svog asistenta za kojeg bar otprilike znate što će vas tražiti. Pošto se kolokviji inače odvijaju u terminu vježbi (srijeda ili petak), predrok se odvija vježbu prije, s time da je potrebno gradivo za tu vježbu naučiti. Neki će svima dopustiti izlazak na predrok ako to oni žele, a neki samo onima koji su aktivni na vježbama. Uglavnom, cilj je anatomiju svladati bez obzira na sve. Nemojte naravno zbog nje zapostaviti manje predmete ili bio/kem/fiz, ali većina vremena bi trebala biti za nju. Asistenti će vam uvijek izaći u susret i objasniti vam što nije jasno. Prije kolokvija imate pravo na konzultacije ako ih zatražite, pa pitajte što vas zanima. Demosi su tu da vam pomognu na vježbama. Također tijekom prvog semestra se subotom odvijaju kosturnice na kojima možete uz pomoć demosa bolje naučiti kosti. Bez brige i straha. Samo učite i stalno ponavljajte i sve će biti u redu J Medicinska biologija (10 ECTS) *novi voditelj kolegija (od ak. god. 2017./18.): prof. dr. sc. Saša Ostojić, dr. med. Odvija se u drugom semestru i proučava se biologija stanice (citologija), bazični mehanizmi (apoptoza, mitoza, mejoza, oplodnja..) i osnove genetike i genskih bolesti. Nastava je do sada bila dosta neorganizirana, jer bi se različite stvari radile na različitim oblicima nastave i to je bilo dosta zbunjujuće. Predavanja održavaju više profesora i preporučljivo je na njih ići. Ne boduju se dolasci, ali ponekad se zna poslati popis (pripazite jer od 2017./18. moći ćete izostati samo 30% od svakog pojedinog oblika nastave). Također se nastava odvija u vidu seminara, vježbi i velikih seminara. Veliki seminari su oblik nastave (5 puta) koje drže studenti koje profesor nasumično odabere, te onda zadano gradivo prezentiraju kolegama. Prisustvo se na njima bilježi. Ovaj oblik nastave bi se mogao ukinuti ili izmijeniti od ove godine zbog dolaska novog voditelja, jer do sada odabrani studenti ne bi dobili nikakve bodove za to što prezentiraju. Seminari su manja predavanja koja drže asistenti/docenti i obvezni su i popisuje se svaki put. Većinu vremena na seminarima opet prezentirate vi, jer asistent zada određene stranice iz Cooperove Stanice. Opet za to nažalost ne dobivate nikakve bodove za ocjenu, ali i to bi se moglo izmijeniti dolaskom novog voditelja. Vježbe također drži asistent/docent i tu se na početku raspravlja o temi pomoću prezentacije, a kasnije se mikroskopiraju preparati. Neće vam se ocjenjivati znanje na vježbama, ali je preporučljivo proučiti gradivo bar iz praktikuma. Svaki put se popisuje i obvezne su. Morate imati kute. God. 2017./18. bodovi su se skupljali preko 2 pisana međuispita, svaki po max. 35 bodova (70 zajedno). Prvi međuispit sadrži gradivo citologije, a drugi bazičnih mehanizama i genetike. Od ove godine vjerojatno će se i način sakupljanja bodova mijenjati, pa to provjerite u INP-u. Ostalih 30 bodova skuplja se na završnom ispitu koji se sastoji od pisanog i usmenog djela (svaki po 15). Ako se pismeni prođe, a usmeni padne, na drugom roku se polaže samo usmeni. Od literature glavni je udžbenik Stanica (Cooper), ali je skup i možete kupiti kopiju ili posuditi u knjižnici (broj primjeraka je ograničen). Treće hrv. izdanje imate na internetu u pdf-u, ali traže novo 5. izdanje. Inače baš nećete za ispite stići učiti iz te knjige jer je preopširna, ali će vam trebati kao literatura za prezentacije na seminarima koje ćete vi držati. Obavezni ste kupiti i nositi sa sobom praktikum za vježbe i seminare za 100 kuna na samom zavodu kada počne nastava. Tu imate ukratko opisano gradivo koje proučavate na seminarima i vježbama. Osim toga, svakako će vam trebati skripta iz citologije (za 1. međuispit). Nju možete pronaći na Perpetuumu ili kod starijih studenata. Super će vam doći i prezentacije prof. Ostojića (ima ih na Perpetuumu, ali možete ga i pitati da vam ih pošalje). Pregledne su i kvalitetne sa svim pokrivenim gradivom koje trebate znati. Također postoje 3 zagrebačke skripte koje vam mogu biti korisne (Medicinska Biologija B1, B2 i B3) i skripta naše bivše studentice Anje Petaros koja je pisana prema Cooperu i super je za genetiku, pa se raspitajte za njih kod starijih studenata. NAPOMENA: uvidom u novi INP za godinu 2017./18. vidim da se mnogo toga izmijenilo u odnosu na prošlu godinu i nastava izgleda puno bolje organizirana. Npr. nema više velikih seminara! :D Preporučam da sami pročitate plan jer je sve detaljno opisano. Medicinska kemija i biokemija I (8 ECTS) *novi voditelj kolegija (od ak. god. 2017./18.): izv. prof. dr. sc. Marin Tota, mr. ph. Uz anatomiju najteži kolegij prve godine. Odvija se uz fiziku i anatomiju u 1. semestru. Nastava se odvija kroz predavanja, vježbe i seminare. Prisustvo na predavanjima se ne bilježi i ne boduje, dok su seminari i vježbe obvezni i važni. Pazite jer smijete izostati samo sa 30% od svih seminara, dok sa ni jedne vježbe ne smijete izostati. Ako izostanete sa vježbe, morat ćete ju kolokvirati na kraju kolegija. Seminari izgledaju kao nastava kemije u srednjoj školi sa PowerPointom. Različitim grupama ih vode različiti ljudi. Sastoje se od toga da se gradivo prvo prođe u teoriji, pa se onda prelazi na zadatke koje studenti rješavaju na ploči uz pomoć asistenta. Znanje na seminarima se ne ocjenjuje. Dobro predznanje iz kemije vam dobro dođe, a ako ga nemate slušajte na seminarima jer će vas se te stvari pitati na međuispitima. Vježbe se održavaju u laboratoriju. Sa sobom morate nositi kutu, KRPU (nemojte je zaboravljati), rukavice, olovku/kemijsku, marker, (šibice). Točnije će vam reći na prvoj vježbi što će vam sve trebati i koja su pravila ponašanja u laboratoriju, ali ponesite sve ovo odmah prvi put. Morat ćete ih se držati jer se radi sa opasnim tvarima. Svaka vježba može nositi po 2 boda. Do 1.5 bodova se dolazi usmenim odgovorom tijekom vježbe na pitanja koja asistent postavi vezano uz temu vježbe. Drugih 0.5 bodova se dobije pisanjem referata iz vježbe u praktikum, za koji će biti objašnjeno kako se radi. Ponekad se dobije 0.25 iz referata, ali vam je dopušteno napisati ispravak pa dobijete 0.5. Pazite jer se teoretsko znanje pita već na prvoj vježbi, pa obavezno pročitajte i naučite gradivo iz praktikuma! Znanje se provjerava na 3 međuispita: 1. opća kemija s anorganskom, 2. stehiometrija i 3. organska kemija. Prvi međuispit je više teoretski s nekim općenitijim zadacima i imate ponuđeno 5 odgovora od kojih je jedan točan. Drugi međuispit su samo zadaci kakve ćete rješavati na seminarima. Treći međuispit je najveći i ima miks teorije i zadataka. Na MKBK1, uvjet za izaći na završni ispit je imati položene sve međuispite. Ako padnete međuispit, imati ćete pravo popravnih međuispita po završetku kolegija. Završni ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela. Pismeni ispit je ispit sa ponuđenim odgovorima i nema zadataka (osim možda najbanalnijih). Na usmenom može pitati bilo koji docent/profesor i to je malo teži dio, ovisno kojeg ispitivača dobijete. Svaki od profesora koje je predavao, a ispituje, u pravilu pita gradivo koje je on predavao. Ako padnete usmeni dio završnog ispita, na drugom roku morate ponovno polagati i pismeni dio. U INP-u je navedeno puno literature kao obvezno, ali nije sva obvezna. Ovisi o vama što želite koristiti. Prezentacije sa svih predavanja i seminara će vam biti objavljene na portal MudRI o kojem će vam objasniti profesori kada nastava krene. Na prezentacijama ćete imati puno podataka iz kojih možete učiti. Ono što će vam od literature biti korisno ili potrebno je: 1) Praktikum za vježbe – kupujete ga na zavodu kada nastava počne i dođe 100 kn. 2) Burger: Zbirka zadataka iz stehiometrije – može biti korisno za dobro izvježbati zadatke za drugi međuispit 3) McMurry: Osnove organske kemije – iscrpna knjiga, relativno nova, izdana 2014. u prijevodu našeg zavoda. Skupa je a treba vam samo za jedan kolokvij pa je nemojte kupovati. Ili je posudite u knjižnici ili pitajte starije studente da vam posude ako imaju. Jednostavno nemate dosta vremena da ju cijelu prolazite. 4) Kirigin: Organska kemija – odlična skripta od cca. 150 strana sa pokrivenim gradivom organske kemije koje će vam trebati (neće sve ni iz nje). Ima nešto pogrešaka koje su većinom tiskarske (tiskana je 1993.), pa pazite da neki naziv krivo ne naučite. Za organsku je najbolje učiti iz Kirigin i onda ako stignete nadopuniti znanjem iz McMurrya za bolje ocjene. Također koristite prezentacije jer u njima ima i više nego dovoljno. Za anorgansku/fizikalnu vam može koristiti skripta od prof. Gall-Palla, ali učite primarno iz svojih bilješki i prezentacija. Također je ok knjiga od Atkinsa ako si je želite nabaviti („Načela fizikalne kemije“). Može vam pomoći da naučite malo bolje za 1. međuispit i završni. Karlson i Harper (biokemija) vam za prvu godinu neće trebati nego za drugu, pa ju ne morate sada kupovati. Prije je bio potreban jer je bilo 4 kolokvija, a 4. je bio biokemija. Toga ove godine nije bilo, a po novom IMPu ni slijedeće. Samo nemojte olako shvatiti ovaj kolegij, učite, i sve će bit ok Medicinska fizika i biofizika (6 ECTS) voditeljica kolegija: izv. prof. dr. sc. Gordana Žauhar, prof. Nastava se također sastoji od predavanja, seminara i vježbi. Svi oblici nastave se odvijaju na Kampusu na Trsatu u 1. semestru. Predavanja nisu sva baš zanimljiva, ali profesorica se trudi uz pomoć asistentica demonstirati gradivo kroz pokuse, koliko god smiješni bili :D. Pred kraj kada se dođe do gradiva rendgena i zračenja predaje doc. Jurković koji ima zanimljiva predavanja. Na predavanjima se svaki put popisuje, ali se ne prebrojava, pa vas može netko drugi potpisati. Dolasci se ne boduju. Seminare vode asistentice sa zavoda i pred kraj doc. Jurković. Obavezni su i svaki put se proziva i popisuje. Na seminarima se prolazi kroz gradivo teorijski (inače ono koje se taj tjedan prođe na predavanju), pa se poslije rješavaju zadatci. Možete skupiti do 3 boda na seminarima za aktivnost ako se 3 puta javite za riješiti zadatak. Nije teško jer vam asistenti pomognu, a svejedno dobijete plus. Nakon 3. puta više ne dobivate bodove pa prepustite drugim kolegama da probaju skupiti. Kasnije to može činiti razliku između više i niže ocjene. Vježbi ima 10. Svi iz vježbovne grupe ste paralelno na vježbama, ali svi iz grupe ne rade istu vježbu kao što je slučaj na biologiji ili kemiji. Na nultoj vježbi asistent vas podijeli u nekoliko grupa po dvoje ili troje i svaki put jedan par radi jednu vježbu, dok se ne prođe krug od svih deset. Dakle na kraju svi prođu sve vježbe, ali svaki tjedan svaki par radi različite. Prije vježbi potrebno je napisati sažetak i naučiti gradivo koje ćete na njoj taj dan obrađivati, zato jer će vam sažetak uzeti i ispitati vas teoriju iz onoga što radite. Teoriju proučite iz praktikuma (ali i drugih izvora) prije vježbe i na temelju njega napišite sažetak. Na kraju vježbe predajete praktikume u koje ste pisali mjerenja ili što ste već trebali raditi. U izvođenju same vježbe vam pomažu oko svega laborantice i demosi. Nakon što vam to pregleda dobivate konačne bodove za tu vježbu, što inače bude artimetička sredina usmene ocjene, ocjene referata i sažetka, ali to ovisi od asistenta do asistenta i ne mora kod svakog biti tako. Maksimalno možete na vježbama sakupiti 35 bodova, što je puno i vrijedi se potruditi jer stvarno nije teško. Tijekom nastave pisat ćete dva parcijalna ispita sa po 16 zadataka gdje su vam ponuđeni odgovori, s time da tu možete imati više od jednog točnog odgovora, a sve točne morate zaokružiti da bi dobili bod (ukupno je 16 bodova). U zadatku vam piše koliko točnih odgovora ima, pa se za to ne morate brinuti. Zadaci budu jako slični onima koje rješavate na seminarimaMorate imati preko 50% točno riješeno da bi dobili bodove, dakle prvi bodovi su od 8. Završni ispit se sastoji od pismenog i usmenog djela. Pismeni ima 29 pitanja i istog je oblika kao i parcijalni, a na usmenom izvlačite po jedno pitanje iz gradiva koje je predavala prof. Žauhar i isto tako od doc. Jurkovića. Njih oboje ispituju i to svih. Ovisno o kvaliteti odgovora oni se usuglase koju ocjenu vam žele dati, i onda po tome dobivate bodove. Od literature za učenje će vam biti dovoljne prezentacije sa predavanja i seminara koje će vam redovito slati ako ih pitate, ili si ih sami prebacite na stick nakon što završi nastava. Morati ćete kupiti i praktikum za vježbe za cca. 100 kn na Zavodu kada vam to kažu na predavanju. Za završni ispit će vam biti korisna knjiga prof. Žauhar „Fizika za medicinare“ ako ciljate bolje ocjene, jer ima malo podrobnije opisano gradivo koje se obrađuje na nastavi. Profesorica bazira svoje prezentacije po njoj. Možete ju kupiti kopiranu u skriptarnici u blizini faksa, ali ako ne želite ne morate. Fizika je simpatičan zavod, nastava je relativno opuštena, ljudi su dragi i uče se dosta korisne stvari koje će se kasnije primjenjivati, a nemaju prevelikih očekivanja. Prva pomoć (1 ECTS) voditelj kolegija: doc. dr. sc. Alen Protić, dr. med. Manji kolegij koji se održava na Kampusu kroz predavanja i vježbe. Imati ćete 3/4 predavanja tijekom prvih mjesec ili dva nastave. Nakon toga se do kraja godine izmjenjuju vježbovne grupe u terminima koje dobijete na predavanju. Vježbe se održavaju u Kabinetu vještina na Kampusu. Kolegij se ne ocjenjuje, već ga možete položiti ili ne položiti. Uvjeti za položenim kolegijem su položen „kolokvij“ iz BLS-a (Basic Life Support) i teorijski završni ispit. Kolokvij se polaže isti dan kada imate i zakazanu vježbu iz prve pomoći na kraju same vježbe. Dakle isti dan naučite i položite što ste naučili. Ako eventualno padnete taj kolokvij 1. put, imate još jednu priliku taj dan nakon što svi završe. Ako padnete i drugi put taj dan, što se rijetko događa, moći ćete ga ponovno polagati u nekom drugom terminu. Vježbe (na kojima radite sa modelnim lutkama) su obavezne i ne smijete izostati. Jedino što možete, ako baš ne možete doći u zakazani termin, jest zamijeniti se s nekim iz neke druge grupe koja ima drugi termin. Ne smijete se samo tako pojaviti u nekom drugom terminu bez da kažete, jer je kapacitet malen i ne može više ljudi nego što je predviđeno. Od literature vam trebaju samo prezentacije s predavanja. Eventualno probajte od starijih studenata nabavite handoute predavanja umirovljenog dr. Zeidlera. Lagan, koristan i zanimljiv kolegij. Svi ga prođu, ali si ga nemojte zakomplicirati nedolaskom na vježbe Uvod u medicinu i povijest medicine (2 ECTS) voditelj kolegija: prof. dr. sc. Amir Muzur, dr. med. Odličan kolegij kojeg predaje izrazito zanimljivi i istaknuti riječki profesor. Nastava se održava u drugom semestru, samo u vidu predavanja na koja je obvezno dolaziti. Svaki put se šalje popis. Od ukupno 12 predavanja, 8 puta se mora doći kako bi se moglo izaći na završni ispit, a svaki sljedeći dolazak do 12. donosi 2.5 boda. Dakle na dolaske se može skupiti 10 bodova. Prvo se obrađuje gradivo „uvoda u medicinu“, što je općenito znanje o medicinskoj struci i studiranju medicine i nije naročito zanimljivo, a nakon toga povijest medicine kroz razdoblja što je jako zanimljivo i zbog sadržaja i zbog odličnog načina predavanja profesora. Nakon gradiva „uvoda u medicinu“ se piše kolokvij. Profesor vam ponudi 2 termina za kolokvij i možete odabrati koji želite. Kolokvij je izrazito lagan. Ima određen broj pitanja (koje sve imate u bazi pitanja na web stranici od Katedre za društvene i humanističke znanosti u medicini) , ali do 30 točnih odgovora (svaki odgovor više obilježen donosi negativne bodove). Dakle jedno pitanje ima ili samo jedno ili više točnih odgovora. Svaki točan nosi 1 bod i odgovori su ponuđeni. Ostalih 30 bodova na nastavi se skuplja preko seminarskog rada napravljenog na temu koju odaberete iz ponuđenih (popis također na web stranici Katedre). Nemojte taj seminarski ostaviti za zadnji čas, jer na toj Katedri jako paze na kvalitetu i etičnost napisanog teksta. Morate jako paziti da ga pišete po pravilima i da navodite sve izvore kako ne bi bilo „plagiranja“. Rad mora biti na 10+ stranica i oduzet će vam vremena. Na kraju, završni ispit je po istom principu kao i kolokvij, samo sa većim naglaskom na gradivo povijesti medicine. Sva pitanja koja mogu biti su također na stranici od Katedre. Prijašnjih generacija se moralo odgovarati na ta pitanja u stilu esejskog tipa, ali više ne. Možete pronaći od starijih studenata ili u skriptarnici skriptu s popisom pitanja i odgovorima, pa iz toga i iz prezentacije malo pročitajte prije završnog ispita i sve će biti super. Knjige ne kupujte jer vam ne trebaju. Inače su svi osim par ljudi, koji su imali 4, imali 5 Socijalna medicina (2 ECTS) voditelj kolegija: prof. dr. sc. Tomislav Rukavina, dr. med (dekan) Kratki kolegij koji se odvija oko dva mjeseca u drugom semestru. Odvija se u vidu predavanja, jednog seminara na kojem se izlaže izrađeni seminarski rad i nekoliko oblika „terenske nastave“. Predavanja su većinu vremena zanimljiva (ovisno o predavaču) i gradivo je korisno, te nudi jedan drugačiji pogled na zdravlje i našu struku. Pozvani su i neki gostujući predavači koji su govorili o aktualnim temama o zdravlju i problemima u svijetu. Tijekom nastave organizirala se terenska nastava u riječki hospicij, Dom za psihički bolesne odrasle osobe Turnić i volontiranje za Socijalnu samoposlugu sakupljajući namirnice i odjeću za potrebite. Trebalo je ići na minimalno 2 od 3 te aktivnosti. Nakon svake od tih aktivnosti i nakon predavanja gostujućih predavača, bilo je potrebno napisati kratke osvrte na portalu Merlin za bodove iz aktivnosti, što će vam biti objašnjeno kada nastava započne. Morate i definirati jedan pojam koji vam zadaju u internet rječnik, također na Merlinu. Ako sve napišete, dobijete 10 bodova. Ostali bodovi tijekom nastave su se skupljali izradom i prezentacijom seminarskog rada na zadanu temu (od 3 moguće). Radite ih u velikim grupama i materijale izvlačite iz zadane literature. Do 30 bodova možete dobiti za kvalitetno izlaganje i do 30 bodova za pisani dio seminarskog rada. Skoro svi su dobili sve bodove, samo se morate malo potruditi da to na nešto liči, držite se smjernica i pazite da se držite vremenskog okvira koji vam daju za prezentaciju, jer to kritiziraju ako se pređe. Završni ispit je pismeni i sastoji se od pitanja sa do 50 točnih odgovora i možete dobiti do 30 bodova. Od literature ne kupujte ništa što piše jer vam nije potrebno. Dobit ćete skriptu u pdfu na Merlinu i sve materijale i prezentacije koje će vam biti potrebne za učenje. Skoro svi su imali 5 i manji broj studenata 4. Samo se malo morate potruditi i sve će biti super! :D Psihološka medicina I (2 ECTS) voditeljica kolegija: prof. dr. sc. Tanja Frančišković, dr. med. Manji kolegij prvog semestra koji traje oko dva, dva i pol mjeseca. Odvija se kroz predavanja, seminare i vježbe. Predavanja prof. Frančišković ne počinju na akademsku četvrt, već na puni sat! To znači da ako u INPu piše da predavanje počinje u npr. 13 h, onda u toliko i počinje, a ne u 13 i 15 kako bi bilo na svim ostalim predmetima. Prijašnjih godina se govorilo kako profesorica na početku predavanja prebroji koliko je osoba u predavaonici i ako bi na papiru za popisivanje kasnije vidjela veći broj, nasumično bi studente križala makar su i bili na predavanju. To je bilo u razdoblju kada su se dijelili bodovi za dolaske, a toga više nema na tom predmetu. U mojoj generaciji nisam nikada primjetio da je to napravila, ali budite svejedno oprezni zbog pravila 30% izostanaka! Seminari i vježbe se odvijaju na Klinici za psihijatriju. Za svaki seminar se moraju dvije osobe (ili više) javiti koje će predviđeno gradivo proučiti i prenijeti drugima. Ne morate izrađivati prezentacije jer se bazira samo na razgovoru. Možete koristiti svoje bilješke ali bi trebali biti spremni objašnjavati bez njih i znati gradivo, a profesorica vas nadopunjuje i nadovezuje se. Dobijete plus, ali mislim da vam ne znači puno osim ako ne odgovarate kasnije kod iste osobe. Vježbe se isključivo baziraju na komunikaciji i totalno su opuštene. Dobiti ćete neke zadaće; napisati neke male referatiče (npr. vaš odnos sa majkom), ali ništa se na njima ne ocjenjuje. Ako se stigne odete u sklopu njih u dječji vrtić igrati se sa klincima, neki odu u Centar za autizam itd. Tijekom nastave imate 2 kolokvija. Jedan usmeni koji se odvija na zadnjem seminaru i obuhvaća gradivo sa seminara, a jedan sa 3 pitanja esejskog tipa sa gradivom sa predavanja, gdje ovisno koliko detaljno i dobro napišete možete dobiti do 30 bodova (do 10 po pitanju). Završni ispit je samo usmeni, raspoređeni ste kod različitih ispitivača, ocjene su dobre i rijetko se pada. Od literature vam je potrebna skripta prof. Frančišković koja je dostupna na internetu besplatno i odabrana poglavlja sa gradivom 1. godine iz Gregureka. Psihološka medicina II se odvija na 3. godini studija, pa će vam tu biti potrebna druga poglavlja iz Gregureka. Također preporučam da vodite svoje bilješke na predavanjima jer su odlične za učenje za ispit i gradivo je dosta zanimljivo. Medicinski engleski (1 ECTS) voditeljica kolegija: doc. dr. sc. Arijana Kripšković, prof. Kolegij koji se ne ocjenjuje kao ni TZK i PP. Odvija se u drugom semestru. Sastoji se samo od seminara na kojima inače budu dvije seminarske grupe od jednom. Seminara je 10 i ne smijete izostati više od 30%, dakle maksimalno 3 puta (nemojte ni toliko ako baš ne morate). Na njima prezentirate i slušate svoje kolege iz grupe kako prezentiraju neku od tema koju morate odabrati na 1.(uvodnom) seminaru. Teme unutar grupe se ne smiju ponavljati. Popis tema imate na stranici Katedre za društvene i humanističke znanosti u medicini. Nema završnog ispita, već vam ocjenu položio donosi napisan seminarski rad o temi koju ste odabrali i prezentacija koja traje 10/15 minuta. Gotovi pismeni dio rada morate predati tjedan dana prije (dakle na seminaru ranije) nego ćete imati svoju prezentaciju (osim za one koji prezentiraju prvi, oni donose isti dan, tj. na seminar nakon uvodnoga). Sve u svemu, lagan kolegij. Morate jako dobro naučiti to što prezentirate, morate paziti na izgovor i ne smijete čitati sa slajdova (znala je reći ljudima da prebace na neki drugi slajd, a pričaju o onome što je bilo na prošlom). Dođite pripremljeni jer se događalo da je docentica slala ljude sjesti i tražila da ponovno prezentiraju drugi tjedan. Tjelesna i zdravstvena kultura (1,5 ECTS) voditelj kolegija: Viktor Moretti, v. pred. Ne ocjenjuje se, već na njemu skupljate pluseve dok ih skupite dovoljno za potpis. Do kraja bi trebali skupiti 24 plusa koje skupljate na slijedeći način: svaki dolazak (najčešće jedan tjedno, ali možete i u tuđe termine dolaziti ako ste slobodni) u teretanu Blue Gym na Belvederu na sat vremena donosi po jedan plus. Učlanjenje stoji 10 kn, a svaka četiri dolaska plaćate unaprijed po 60 kn. Možete doći u svoji termin, ali ne ići u teretanu već na igralište u blizini igrati košarku ili nogomet. Samo pitajte profesora prije. Nemojte kasniti na svoje termine ako ne morate jer je alergičan na to. U drugom mjesecu kada su ispitni rokovi nema nastave, ali svejedno ima TZK pa možete tada skupiti puno plusića. Dodatne pluseve možete skupiti na raznim sportskim aktivnostima kroz godinu, npr.: 1) Dan sporta – održava se negdje tijekom 1. semestra u dvorištu fakulteta i tamo na raznim aktivnostima možete skupiti 3/4 plusa. 2) Akademski zec – „utrka“ koja se odvija krajem godine na šetačkim stazama na Kastvu i morate skupiti nekakve pojmove po putu koji budu po drveću. Za kraću stazu dobije 3, a za dužu 6 pluseva. 3) Sudjelovanje na Humanijadi i ostalim različitim sportskim natjecanjima za faks Ako do kraja lipnja nemate sve pluseve, onda ćete morati pješačiti preko ljeta do izvora Rječine i nazad (i to ponekad par puta, ovisno koliko vam ih fali). Dobijete posebne pluseve za oba smjera :D Ako ste registrirani sportaš (sa sportskom/natjecateljskom iskaznicom), profesor vas može osloboditi tjelesnog, ali biste onda trebali ponekad igrati za faks. Sve će vam objasniti na sastanku kojeg ćete imati u 1. ili 2. tjednu NAPOMENA NA KRAJU: Detaljno proučite izvedbene planove prije same nastave, jer skoro svake godine dolazi do nekih manjih ili većih promjena kao sa biologijom ove godine koje možda nisu navedene u ovom vodiču. Čestitke na upisanom studiju Medicine i želim vam puno sreće i uspjeha! :D
  11. 1 point
    Prodajem: Pedijatrija knjiga, kopirana i podijeljena u 3 djela, očuvano, spiralni uvez 170 kn + baza pitanja 20 kn Harperova ilustrirana biokemija knjiga, kopirana, tvrdi uvez, očuvana 130 kn Medicinska mikrobiologija knjiga, kopirana, tvrdi uvez 100 kn Interna medicina - baza pitanja 60 kn Dermatologija - skripta + venerologija + onkologija + propedeutika, kopirana, očuvana, 60 kn Onkologija (Vinogradska) - kopirano i očuvano 40 kn Kontakt: sms ili preko whatsapp-a na broj 099 4414 951
  12. 1 point
    Patofiziologiju sam slušala ove akademske godine 2017./2018. pa će moji savjeti i iskustva se temeljiti na onome što sam vidjela kod kolega i kako je meni bilo, vaš put se može razlikovati. Predmet počinje sredinom listopada i traje do sredine svibnja. Jednom tjedno se održava: utorkom ili petkom, na rebru. seminari i predavanja su svaki tjedan, vježbe svaki drugi. Izostanaka je dopušteno gotovo ništa: 2 predavanja i 2 seminara ili 2 predavanja i 2 vježbe ili 2 predavanja, 1 vježba, 1 seminar. sve preko toga morate kolokvirati, ali tek na kraju godine kad se javite tajnici da vas zapiše za kolokviranje. Na seminarima rješavate algoritme (imate riješene na perpetuumu, isprintajte si to), na vježbama proučavate i pričate o slučaju ili eventualno nekad radite jako interaktivne stvari kao što je mjerenje tlaka. Predavanja su kao i sva ostala na ovom faksu, meni beskorisna, premda ih neki studenti vole pa ako ste u toj skupini naravno idite na njih. Predavanja su standardno na potpisivanje, Sedlić je jedno 2 ili 3 puta prozvao par ljudi s popisa ali ako vas je prozvao a vas nije bilo (kao mene) ništa se nije dogodilo, samo ste bili prekriženi s popisa i to se računalo u izostanke. Kolokvija su 2, PF1 početkom veljače i PF2 krajem svibnja. Kolokviji su ono što radite na seminaru. Odite na kolokvije TADA, tko god to nije napravio je žalio kasnije. Predmet je jako loše organiziran, gore od bilo čega drugoga na trećoj godini. Pozitivna strana je što većina profesora (osim Kovača i Sedlića) rade na klinici pa će zapravo pričati s vama o za-medicinu-bitnim stvarima. Tako da je nastava meni znala biti zanimljiva, a kad nije bila pila sam kavu u zadnjoj klupi. Za ovaj predmet vrijedi kao i za druge predmete sa treće - nitko te ništa ne pita. Dakle potpuna suprotnost od vježbi s anatomije, i kolokvija ili ispita svaka 2,3 tjedna na drugoj godini. Ovdje možete dogurat do 6. mjeseca i mislit da ste super a nemate pojma što može predstavljati problem. Tako da ne dajte da vas kraj godine iznenadi, učite na vrijeme, (to mislim na ostale predmete ne na patofiziologiju.) E sad, kako se prođu navedeni kolokviji. Mantra patofiziologije je 'sreća, sreća, sreća'. Pismeni možete proći i pasti jer jeste ili niste imali sreće. Isto vrijedi za usmeni. Možete algoritme i pitanja pokušati naučiti i razumjeti za kolokvij ako želite, to je okej, ali isto tako možete na perpetuumu naći najčešćih 9,10 algoritama koji se ponavljaju pročitati ih svakog po 10 puta; pročitati točne odgovore na pitanja u knjizi na tih 10 algoritama i relativno shvatiti zašto su točni i u 2 dana se spremiti za kolokvij i proći ga. Ja sam se za PF1 spremala 10 dana ozbiljno i uz razumijevanje i prošla ga jedva. Za PF2 sam se spremala 9 sati, od kojih 4 jutro prije kolokvija koji je srećom bio u 13 sati i prošla ga s identičnim bodovima. Na kolokvijima postoji sustav bodovanja kojeg samo Kovač razumije, neka vas ne uplaši spomen negativnih bodova, ionako onaj tko vam ocjenjuje kolokvij zapravo jedino odlučuje vaše bodove i hoćete li proći. Isto tako na kolokviiju nema ocjena, ukupno je 100 bodova, 60 je za prolaz, ali imate li 60 ili 100 bodova je za vašu konačnu ocjenu potpuno nebitno, to odlučuje isključivo vaš usmeni. Na usmeni morate donijeti ispunjenu radnu bilježnicu kojeg kupite kod njih u referadi. Ima oko 200 stranica i to je nekih 20 sati prepisivanja ( s perpetuuma ili od starijeg kolege). Služi apsolutno ničemu osim što je kod nekih profesora iz te radne bilježnice vaše zadnje pitanje na usmenom. Nemojte se žaliti i odgađati to. Prihvatite svoju sudbinu i prepisujte radnu na engleskom/izbornima/predavanjima/bilo kojoj drugoj nastavi. 20 sati se čini malo, ali prema kraju godine ćete na nastavi htjeti učiti tako da je moj savjet da to ne ostavite za zadnji tjedan i onda plaćate mlađem bratu da prepisuje riječi kao što su 'insuficijencija' nego to fino prepišite sami, što prije to bolje. Za neke je prepisivanje te radne bio najteži dio patofiziologije. Kako učiti patofizu? Iskreno nemam pojma. Postoji knjiga, ne znam zašto bi vam trebala, ove godine smo kao generacija napravili skriptu koja je po meni izvrsna i dovoljno duga (350 str) tako da mislim da je koliko toliko izbjegla standardne probleme skripta u kojima je svako slovo ekstra bitno. Priče da petice na usmenom lete su glupost. Pričala sam s više studenata i ocjene su podijeljene normalno. hrpa dvojki i trojki, manje četvorki, rijetke petice rezervirane za ljude koji su se time dugo i ozbiljno bavili. i ruše, svakako. ako stignete tijekom godine malo pročitati skriptu to bi bilo super i olakšat će vam. ako vam to baš nije zabavno, ima više smisla utrošiti to vrijeme u patologiju i mikrobiologiju. tijekom godine pod obavezno izađite na kolokvije, ako nemate vremena potrpajte to u glavu u par sati i izađite bezveze, ne gubite ništa a dobivate jako puno. jer usred ljeta ili ne daj bože jeseni kad vam je više zlo od svega ne treba vam razmišljati jel 1 ide u 22 ili u 17. nemojte se zamarati algoritmima, samo prođite to.i za kolokvije naravno vrijedi isto što i za ostale predmete: svaki sljedeći rok je teži. tijekom godine je praktički nemoguće da ne dobijete jedan od najčešćih algoritama. na regularnim rokovima... to je skroz druga priča. što se tiče usmenog - prvo prođite patologiju. okej, nakon tog najvažnijeg koraka prijavite patofiziologiju i izađite na taj ispit. voila, ako se radi o prvom roku iz patofize imate barem 80% šanse da ste prošli! što se tiče taktike, nemojte izaći bez učenja skripte. znam čini se logično, ali mnogi studenti koji su bili prisiljeni izaći na patofizu usred učenja drugih predmeta su izašli na taj rok s učenjem par sati. to nije dovoljno i tako nećete proći. hoće li vam znanje patologije pomoći za prolaz iz patofize? da, apsolutno. usmeni će vjerojatno biti puno patologije umotano u šareni papir ono malo patofize što vam je ostalo u glavi od divljeg čitanja skripte. ali to je često dovoljno. patofiziologija je predmet gdje je razlika kod vašeg uspjeha na usmenom između 25 sati učenja i 250 sati učenja nije baš velika. ali između 2,5 sata učenja i 25 sati učenja je velika razlika. dakle pročitajte tu skriptu. ako imate 5 dana za patofizu iza patologije - to će bit dobro, vrlo vrlo vjerojatno to prolazite. samo se natjerajte da to pročitate sve jednom, i preletite možda još jednom i proći ćete. vjerojatno. razlog za ovaj ne-baš-utješni vjerojatno su sva loša iskustva s patofize, a ima ih. ako dobijete kovača past ćete, ali odite do tajnice i zabranite mu da vas ponovno uzme i dobro je. ako dobijete sedlića, aka wannabe kovača - isto nije baš dobro. ako se prepadnete usred usmenog i počnete paničariti isto ćete lako pasti. ako počnete pričati neke gluposti samo da pričate, skužit će to odmah i rušit vas. Ovo je najgore iskustvo s patofize koje sam čula: cura je učila patofizu tjedan dana i pala (kovač, pa nije bilo neočekivano) i onda učila patofizu još 2 tjedna i opet pala. onda se maknula s tog predmeta jer je to bio zadnji ljetni rok i na jesen učila patofizu još tjedan dana i onda prošla. dakle u najnajgorem slučaju proći ćete patofizu nakon 4 tjedna učenja. eto svejedno manje vremena nego koliko će vam uzeti bilo koji drugi predmet. i za kraj, najvažnije: svaki sljedeći rok je teži. 13.6.su prošli mnogi ljudi koji do pred 5 dana nisu otvorili skriptu ni knjigu nijednom. 27.6. to već nije bio slučaj. uzmite to u obzir, na prvom roku je daleko najlakše proći na relativni blef, sa svakim sljedećim rokom se kriteriji dižu. po meni, ove godine dvojka 13.6. i dvojka 27.6. su bila dva potpuno različita znanja. naravno da ako znate - znate, to očito stoji, ali s obzirom na to koliko je predmeta na ovoj godini koji imaju značajno viša očekivanja od studenata - sigurna sam da ima onih kojima će koristiti savjet kako se bezbolno riješiti predmeta od čak 11 ECTS-a. sretno!
  13. 1 point
    Medicinska mikrobiologija (13) - Kaleniæ i suradnici.pdf
  14. 1 point
    apsolutno. marusicka je jako dugo bila glavni udzbenik na katedri (maknuta je jer se autorica posvadjala s katedrom i otisla s faksa pa je brze bolje uveden Waldeyer) pa se vecina profesora na usmenom ravna upravo po tome iako knjiga ima dosta gresaka. ne znam kakav je novi udzbenik (svakako ga nabavit, kakav god da je jer ce vam se kolokviji sigurno radit po njemu) al racunajte da cete neke stvari morat naucit iz marusicke jer su naprosto bolje (citaj opsirnije) napisane. osobno sam posudio staru Krmpoticku iz 93. od procelnice Grgurevic i kopirao, prakticki ista knjiga ka i Marusic samo opsirnija, samo sam iz toga spremao uz listanje Waldeyera i dao na predroku. mislim da je Marusicka najbolji udzbenik za brucosa
  15. 1 point
    Otvorite prezentaciju na fullscreen (tako da imate animacije). Onda vam se pojavi slika, a vi pogađate što je to. Ovo je mojih ruku djelo :) SelfTest mikrobi ploče.pptx SelfTest mikrobi preparati.pptx
  16. 1 point
    Ovo je gotovo cijela dosad sakupljena baza. Provjerite kod kolega sa starijih godina, možda imaju nova pitanja sa njihovih kolokvija pa da ih tu stavimo da svi imaju pristup njima. A2.docx A1.docx A3.docx
  17. 1 point
    Medicinska biologija (2017/2018) Medicinska biologija (ili samo "Biologija") kolegij je prvog semestra na Medicinskom fakultetu u Zagrebu i donosi 10 ECTS bodova. Nastava se odvija paralelno s Anatomijom, Fizikom i biofizikom te različitim predmetima na Štamparu. Prvi je rok za polaganje ispita u trećem mjesecu, dan ili dva prije početka sekcija iz Anatomije, dakle nastava traje otprilike 5 mjeseci (listopad - početak ožujka). NASTAVA: Nastava iz Biologije se sastoji od tri dijela: predavanja, seminari i vježbe. Predavanja (40 sati) - predavanje se odvijaju u Biološkoj dvorani pored Zavoda za Medicinsku biologiju u staroj zgradi Dekanata (studenti mentori provest će vas sigurno onuda prvi dan nastave, don't worry)i "na papiru" su obavezna, no redovito ondje nećete naći više od 15-ak ljudi (od mogućih 75) jer ih većina smatra beskorisnima. Ja sam bila jedna od onih koja ih je pohađala i, doista, dok nisam počela dolaziti spremna (a to znači ponijeti malu skriptu - vidi niže u Literatura - kako bih mogla pratiti o čemu profesor(ica) priča, dakle nikakvo učenje pred predavanje, samo mala priprema) i ja sam dijelila isto mišljenje. Kao što je napisano, "na papiru" su obavezna, u praksi nisu. Postoji papir za potpisivanje, ali uvijek ovih 15 ljudi potpiše svih 75 i nema nikakvih problema. Odaje se time dojam da im je samo važno imati te potpise, prisutnost im je manje bitna. Kvaliteta, naravno, ovisi o profesorima (da odmah napomenem, ova se Katedra razlikuje po tome što vam predavanja tijekom cijele godine drži isti profesor). Po pričama studenata, citiram, "suhoparna su", no "bez sumnje da profesori znaju o čemu pričaju, samo možda ne znaju najbolji način kako nama prenijeti". Osobno, smatram da su postala korisna čim sam ja dolazila spremna i pri pripremi usmenog i pismenog ispita, doista mi je pomoglo to što sam išla na predavanja jer su mi neki novi termini, koje sam čula na predavanju, ali nisam možda tada shvaćala što su, bili pohranjeni u nekom dijelu mozga i to je bilo od velike pomoći. Konačno, traju, formalno, 90 minuta, iako smo mi redovno imali nastavu tek 50-ak minuta. Seminari (17 sati) – seminari su obavezni, a kod našeg voditelja seminara imali smo pravo 2 puta neopravdano izostati, a za sve ostalo tu je MasterCard (u obliku dogovora s voditeljem). Dakle, ako imate valjan i opravdan razlog, jednostavno se javite voditelju (koji je i ovdje, kao i na predavanju, isti tijekom cijele godine) prije tog seminara na kojem nećete biti i s njime se dogovorite što dalje. Dosada još nisam nikada vidjela da je netko morao kolokvirati seminare zbog izostanaka. Što se tiče provedbe seminara - ovisi o voditelju. Mi smo najčešće dobili temu unaprijed i morali pripremiti prezentaciju u timovima 3 - 5 osoba na kraju koje bi slijedila rasprava (stoga je korisno pročitati temu na koju je prezentacija izrađena kako ne biste imali mrtvačku tišinu kad voditelj postavi pitanje publici), a kod nekih se pak voditelja teme dobiju na seminaru, ondje se prouče i na kraju se o njima raspravlja. Generalno, nema puno seminara i većina ih ne prati baš sadržajno predavanja i/ili vježbe. Također, traju uglavnom sat i pol (90 min), a održavaju se na različitim lokacijama - od Biološke dvorane do dvorane za vježbe. Vježbe (43 sata) – također obavezne, a mi smo također mogli 2 puta neopravdano izostati. Za sve ostale izostanke idu dogovori s voditeljima (pošaljete im mail, zaustavite ih poslije neke vježbe, javite im tijekom konzultacija, uhvatite ih u menzi, opcija je milijun). Kolokviranja vježbi (u našem slučaju, a koliko sam upoznata, i kod ostalih voditelja) nema. Sam tijek vježbi je jednostavan - najprije teorijski dio gdje, ovisno o voditelju, on postavi nekoliko pitanja ili ispriča teoriju koja je važna za vježbu. Nakon toga slijedi proučavanje preparata na mikroskopu koji su povezani s ranije ispričanom teorijom. Nema ocjenjivanja, nema ničega, laganini i ležerno proučavanje različitih stanica i tkiva. Dva ili tri puta seciran je i štakor ili smo pak radili ekstrakciju DNA. Nisu uvijek pretjerano zanimljive, ali njihovu korisnost shvatimo većinom tek kad dođu usmeni ispiti. Isto tako, ne prate sasvim sadržaj predavanja, ali nisu ni neka sasvim druga tema. ISPITIVANJA: Da biste uspješno položili predmet morate položiti dvije vrste ispitivanja: pismeno i usmeno. Pismeni dio ispita – pismenog se dijela možete riješiti ako položite 3 kolokvija - B1, B2 i B3. Najčešće se termini ovih kolokvija ne poklapaju ni s kojim drugim kolokvijima/ispitima pa se ima dovoljno vremena za spremiti. Da biste se riješili pismenog preko kolokvija, nužno je položiti SVE kolokvije, ali uvjet za pristup npr. drugom kolokviju nije prolaz na prvom. Dakle, ako padnete B1, i dalje možete izaći na B2 i B3 i tada na pismenom polažete SAMO B1. Isto tako, ako prođete B1, a padnete B2 i B3, na pismenom polažete B2 i B3. Kolokviji imaju 35 pitanja, 35 minuta, 21/35 za prolaz. Ocjena na pismenom nije presudna. Pisat će u kartonu, profesor će je pogledati, ali nije ključna. Ako samouvjereno vladate gradivom na usmenom, petica pada samo tako. Dalje, ako, pak, niste zadovoljni ocjenom iz nekog dijela ispita (B1, B2 ili B3), možete ga ponavljati AKO želite. Ako ste zadovoljni, idete dalje i mirna Bosna. Što se tiče težine, osobno (a i u razgovoru s drugim kolegama) stekli smo dojam da nisu preteški. Postoji baza, ali pitanja se baš ne ponavljaju, ona je više da se shvati tip pitanja. Pitanja ne odmiču od gradiva, ali zahtijevaju određeno razumijevanje. Također, korisna informacija, pismeni se ispiti mogu spremiti iz "male" skripte (vidi Literaturu), ako vam ona konceptualno odgovara, bez da se "velika" ili Cooper i otvore i to s ocjenom odličan. 🙂 Usmeni dio ispita – nakon što ste položili sva tri kolokvija ili pismeni ispit, pristupate usmenom ispitu. Ispitivača dobivate slučajnim odabirom, popisa pitanja nema, ali već godinama po različitim društvenim mrežama kolaju najčešće postavljena pitanja svakog profesora. Uglavnom su to pitanja čije odgovore profesori tijekom cijele godine naglašavaju, ali, naravno, uvijek postoji i neko "padobransko" pitanje o kojemu treba malo promisliti. Većina studenata Biologiju polaže na predroku što odmah daje dojam kako nema potrebe za velikom pripremom, ali to nikako nije istina! Ne treba vremena kao za Anatomiju, ali deset dana za spremiti gradivo od početka do kraja (jer, zapravo, tek pred usmeni ispit može se povezati cijelo gradivo u smislenu cjelinu) ipak je potrebno. A tih deset dana ćete imati jer nakon A3 (treći kolokvij iz anatomije) imate rupu od 2 tjedna prije početka sekcija i usmenog iz biologije tako da je vremena i više nego dovoljno. LITERATURA: Cooper: The Cell - službena literatura, ali otvori ga 5% studenata. Da citiram svojeg voditelja vježbi "Ako ćete davati 100€ na Coopera, radije dajte te novce meni." Na vama je, naravno, da odlučite hoćete li ga kupiti. Ako se i ne odlučite za kupnju, vjerujem da će, ako već nije, osvanuti ponovno na Perpetuumu u pdf obliku. Emereyeve osnove medicinske genetike - druga službena literatura koju otvara 0% studenata. To sve govori. Medicinska biologija = "velika skripta" - sadržajno prati predavanja, odlična za sva detaljna objašnjenja u vezi stvari koje vam možda nisu jasne u "maloj skripti" (no, ovo je ljeto došlo do novog izdanja malih skripti u kojima smo se kolege i ja trudile učiniti ih dovoljnima bez ikakve potrebe za velikom). Iako ima 400+ stranica, font je 15, prored 1.2 i čita se vrlo jednostavno. Ako pak krene u detalje (što se zna dogoditi), zavirite u malu skriptu - ako tih detalja ima u maloj, onda su važni; ako ne, slobodno preskočite. I da, koriste se za B1 i B3, za B2 nešto sitno jer postoji druga literatura. Biološke osnove suvremene medicine - literatura za B2, ne idu sva poglavlja, font je manji, ali se i dalje lako i brzo čita. male skripte - B1, B2 i B3; isprva ih je napisao slavni Juraj Jug, ali su ove godine doživjele preradu, stoga, prije nego isprintate stare verzije, pričekajte da se uploadaju nove jer su već prošle test fazu i dobile zeleno svjetlo od različitih studenata koji su ih koristili u pripremi ispita. Shvatit ćete, ako krenete u učenje sa starim verzijama, zašto je bila potrebna prerada. Općenito o predmetu: Vrlo ugodna katedra (što dosta nas shvati tek na kraju), ugodni ispitivači. Gradivo se zna, literatura je dovoljna. Stvar s izostancima i više nego povoljna za studente. Sve se može dogovoriti s katedrom. Što se tiče težine - 10 vrlo lako, ako uzmete 15 dana samo za biologiju u cijeloj godini, skupljenih ECTS-a. Oko predznanja se ne brinite jer prolaz na prijemnom osigurava dovoljno potrebnog predznanja. Dakle, ako i ne stignete učiti redovito za Biologiju (jer vas nitko ondje ne tjera, a uz Anatomiju i Fiziku rijetko tko i stigne), nemojte paničariti. Ako pjevate malu skriptu pred kolokvij - prolazite sigurno, a stvarno ju nije teško za naučiti. 30 - ak strana (slike uključene) i to je to. Spremni ste i za usmeni i za pismeni. Sretno! 🙂
  18. 1 point
    Super vodič, dodajem još samo da predavanja su najkorisnija kod profesorice Šerman ( ne morate ništa unaprijed pročitat ili proučit). Ove godine je držala D grupama predavanja ali na predavanjima su bili ljudi iz ostalih grupa što samo potvrđuje koliko je ova žena fantastična. Tako da saznajte kojoj grupi drži predavanja i u slučaju da ste taj dan na faksu i imate nekakvu rupu toplo preporučam da odete na predavanje. Meni najdraža profesorica sa cijele 1. godine. I da, nakon svakog predavanja bi se stvorio red ljudi koji bi ju ispitivali pitanja, i svakome odgovori :)
  19. 1 point
  20. 1 point
  21. 1 point
    000. mikologija (11).pdf 000. skripta bakteriologija (77).pdf 000. virologija (49).pdf Bakteriologija - sažetak by Rale.pdf
  22. 1 point
  23. 1 point
    Skripta iz farmakologije.pdf
  24. 1 point
    Katzung-tablice.pdf
  25. 1 point
    FARMAKOLOGIJA_ver1_final.pdf
  • Newsletter

    Want to keep up to date with all our latest news and information?

    Sign Up
×

Important Information

Terms of Use We have placed cookies on your device to help make this website better. You can adjust your cookie settings, otherwise we'll assume you're okay to continue.