Jump to content

aryasilver

Members +
  • Content Count

    33
  • Joined

  • Last visited

Community Reputation

17 Good

Recent Profile Visitors

The recent visitors block is disabled and is not being shown to other users.

  1. aryasilver

    Prodajem knjige za 1.-4. god.

    PRODAJEM: Anatomija- WALDEYER kopirani, tvrdi uvez, djelomično pocrtan- 80 kn Farmakologija- KATZUNG - kopirana u tri dijela, meke korice, gotovo nepocrtana - 80 kn Psihijatrija- Begić, Jukić, Medved- kopirana, pocrtana uredno- 40 kn POKLANJAM: - priručnik iz ONKO za Vinogradsku - Temelji neuroznanosti kopirano - praktikum iz histologije kopirani - skripta iz biologije- Crnek-Kunstelj - skripta iz fizike Kontakt broj 091 9462445
  2. aryasilver

    Četvrta godina - iskustva i dojmovi

    Meni osobno četvrta je najbolja godina do sad. Neću reć najlakša jer je to individualno, ali ako si u koraku sa svim, lako možeš riješit sve predmete do ljeta. Ima puno predmeta, istina, ali zato je dinamična i svako se može u nečemu nać, a opet ako te nešto baš ne zanima, predmeti uglavnom kratko traju pa se brzo riješiš te nastave. Što se tiče interne, bila sam na vinogradskoj i super mi je bilo, imala sam odlične rotacije, ali opet neki kolege nisu bili baš zadovoljni sa svojima pa ne mogu reć da je vinogradska najbolja opcija. Samo da dodam, ako jedna rotacija ispadne na sv.duhu, nije najgora stvar na svijetu, ljudi su tamo odlični. Slažem se da je možda najpametnije izabrati najbližu bazu, jer kad imaš jako puno nastave i onda ti još put oduzima dodatno vrijeme, malo je frustrirajuće. Od ostalih predmeta, psihijatrija na vrapču je odlična, na rebru malo dosadna (tako sam čula), onkologija na vinogradskoj puno lakša nego na rebru (ispit je samo usmeni), a za radiologiju znam samo za dubravu jer sam tamo bila, i super je :D. To govorim samo za one predmete koji imaju različite baze, al vi birate samo bazu iz interne, ostalo vas rasporede po abecedi. Što se tiče izbornih predmeta, ove godine je potrebno izabrati 3 (🤮), pa treba bit pametan jer neki stvarno dodatno nepotrebno gnjave. Mogu preporučiti perem ruke, uzv u toraksu i senzorne tehnologije jer stvarno ne treba gotovo ništa i svi dobe potpis bez obzira na dolaske. Uz to, onaj izborni s rakom pluća je isto pun pogodak, drži ga isti prof kao i uzv toraksa i ljudi su imali valjda dva puta samo. O ostalim izbornim ne znam baš puno, znam samo da treba bježat od onog koji drže ljudi s biologije jer su dosta gnjavili, davali knjigu po kojoj su ljudi morali učit i imali ispit na kraju, čula sam da je politrauma dosta zanimljiva i korisna, a za ostalo se ne sjećam stvarno.
  3. aryasilver

    Peta godina - iskustva i dojmovi

    Imate neke preporuke za izborni, što izabrati?
  4. aryasilver

    23 - EKG primjer

    46-godišnji muškarac s policističnom bolešću bubrega prezentira se s novonastalom slabošću lijeve ruke i glavoboljom. EKG pokazuje pravilan ritam frekvencije 62 otkucaja u minuti. Postoji P val prije svakog QRS kompleksa sa stabilnim PR intervalom (0.16s). P val je pozitivan u l, ll, aVF i V4-V6 odvodima, dakle riječ je o normalnom sinus ritmu. Prisutna je lijeva os, QRS kompleks pozitivan je u l, negativan u aVF odvodu, a izoelektričan u ll odvodu što znači da je os -30 stupnjeva. Glavna abnormalnost su naglašeni negativni, duboki T valovi u odvodima V1-V3. Valovi su asimetrični, s bržim padom i sporijim usponom (što je suprotno od uobičajenog). Također postoji značajno produljenje QT/QTc intervala (620/630ms). Ovakav nalaz EKG često se nađe kod nekog intracerebralnog procesa, kao što je subarahnoidno krvarenje ili intracerebralna hemoragija, a takvi T valovi nazivaju se cerebralnim T valovima. Produljenje QT intervala rezultat je autonomne nestabilnosti. Otprilike 5 do 10 % pacijenata s policističnim bubrezima ima i cerebralne aneurizme.
  5. aryasilver

    22 - EKG primjer

    Koje od navedenog pacijent najvjerojatnije nema? a) neliječenu hipertenziju c) tešku mitralnu regurgitaciju b) tešku aortnu stenozu d) hipertrofijsku kardiomiopatiju EKG pokazuje pravilan ritam frekvencije 68 otkucaja u minuti. Postoji P val prije svakog QRS kompleksa sa stabilnim PR intervalom (0.16s). P val je pozitivan u l, ll, aVF i V4-V6 odvodima, dakle riječ je o normalnom sinus ritmu. QRS kompleks je primjerenog trajanja (0.10s), prisutna je patološka lijeva os između -30 i -90 stupnjeva (pozitivan QRS kompleks u l, negativan u ll i aVF odvodu). Budući da QRS u ll i aVF odvodu ima rS oblik, ekstremna lijeva os nije rezultat inferiornog infarkta miokarda (tada bi bili prisutni QS ili Qr oblici) već je posljedica lijevog prednjeg fascikularnog bloka, odnosno provodne abnormalnosti. Uz to, postoji visoki R zubac u V2 odvodu kao rezultat rane tranzicije ili rotacije u smjeru suprotnom kazaljke na satu. Gledajući srce s donje strane, iz smjera dijafragme, kod takve rotacije impulsi lijevog ventrikula pomaknuti su više sprijeda pa su vidljivi ranije u prekordijalnim odvodima (visok R val u V2 odvodu). Međutim, povećana je amplituda QRS kompleksa u V2 odvodu (R=30mm) što je najvjerojatnije rezultat hipertrofije lijeve klijetke (LVH). QT/QTc intervali su produljeni (520/550ms). Glavna abnormalnost su difuzni, simetrični, duboko inverzni T valovi u odvodima ll, lll, aVF i V3-V6. Pozitivan val u aVR odvodu zapravo predstavlja inverziju budući da je normalno T val u tom odvodu negativan. Uz to, postoji depresija J točke i ST segmenta. U ovoj situaciji, simetrično inverzni T valovi kao i prolongacija QT intervala vjerojatno su rezultat difuzne subendokardijalne ishemije, koja nastaje u sklopu LVH. Najčešći uzroci LVH su nekontrolirana hipertenzija, aortna stenoza i hipertrofijska kardiomiopatija. Mitralna regurgitacija dovodi do proširenja lijevog ventrikula koje često može rezultirati sličnim promjenama u EKG-u, ali normalno bez istaknute voltaže u sklopu LVH.
  6. aryasilver

    21 - EKG primjer

    52-godišnja žena javlja se doktoru zbog povremenih palpitacija. EKG pokazuje nepravilan ritam frekvencije 50 otkucaja u minuti. Vidi se nekoliko ranih ili prijevremenih QRS kompleksa. QRS kompleks je primjerenog trajanja (0.08s), prisutna je intermedijarna os između 0 i 90 stupnjeva (pozitivan QRS u l i aVF odvodu). QT/QTc intervali su normalni (480/440ms). Prisutna je mikrovoltaža u odvodima udova (<5mm u svakom odvodu). Postoje P valovi prije svakog QRS kompleksa, sa stabilnim PR intervalom (0.16s). P valovi su pozitivni u l, ll, aVF i V4-V6 odvodima, dakle riječ je o sinus bradikardiji. Međutim, ritam nije pravilan jer postoje povremeni rani ili prijevremeni P valovi i QRS kompleksi povezani s kraćim RR intervalom. Iako nepravilan, postoji određena pravilnost u tom ritmu, budući da su svi kraći RR intervali međusobno jednakog trajanja, kao što su i svi duži RR intervali međusobno jednaki. Zato se kaže da je ritam pravilno nepravilan. Prijevremeni QRS kompleksi imaju ispred sebe P valove, i ti P valovi se jako malo razlikuju od normalnih sinus P valova što se najbolje vidi u odvodima aVF, V1-V6. Takvi se prijevremeni P valovi i QRS kompleksi nazivaju atrijske ekstrasistole. Budući da su P valovi vrlo slični normalnim P valovima može se pretpostaviti da je ektopični fokus negdje blizu SA čvora. Atrijske ekstrasistole često uzrokuju simptome, najčešće palpitacije. Osjećaj palpitacija nije rezultat samih ekstrasistola već kompenzatorne pauze koja slijedi nakon prijevremenih sistola (dulji RR interval), dulji period dijastole tijekom kojeg postoji kontinuirano punjenje lijevog ventrikula. Zbog toga, tijekom sljedeće sistole povećana je kontraktilnost i udarni volumen (prema Starlingovom zakonu) koji je odgovoran za osjećaj palpitacija (post-ekstrasistolička potencijacija). Kod ove pacijentice, opravdano je zatražiti holter EKG kako bi se njeni simptomi povezali s bilokakvim poremećajima ritma, kao što su učestale atrijske ekstrasistole, ili drugim aritmijama koje mogu biti potaknute tim ekstrasistolama (kao što su atrijska tahikardija, undulacija (lepršanje) atrija ili atrijska fibrilacija). Uz to, u odvodima V1-V4 vidljivi su inverzni T valovi, a u aVF i V5 odvodu zaravnjeni T valovi. U odsutnosti drugih promjena EKG-a ili negativne anamneze, te inverzije T valova su nespecifične. Naposljetku, prisutna je slaba R val progresija od V1 do V3 odvoda s kasnom tranzicijom ("late transition") vidljivom u V5 odvodu (R/S omjer postaje >1). To je karakteristično za električnu rotaciju u smjeru kazaljke na satu, što se određuje gledajući srce s donje strane, iz smjera dijafragme. Kod takve rotacije, impulsi lijevog ventrikula pomaknuti su više straga i zbog toga se vide u najlateralnijim prekordijalnim odvodima. Slaba progresija R vala može se vidjeti u žena kao rezultat atenuacije impulsa zbog tkiva dojki.
  7. aryasilver

    20 - EKG primjer

    Rutinski EKG 30-godišnje žene bez simptoma. EKG pokazuje pravilan ritam frekvencije 54 otkucaja u minuti. Postoji P val prije svakog QRS kompleksa sa stabilnim PR intervalom (0.16s). P val je pozitivan u l, ll, aVF i V4-V6 odvodima, dakle riječ je o sinus bradikardiji. Električna os je između 0 i -30 stupnjeva (pozitivan QRS u l i ll odvodu, negativan u aVF) što predstavlja fiziološku lijevu os. Iako postoji mala voltaža QRS kompleksa u odvodima udova, nisu zadovoljeni kriteriji za mikrovoltažu (QRS kompleks < 5mm u svakom odvodu). Postoje bifazični T valovi u odvodima V2-V6 (pozitivni-negativni) - predstavljaju nespecifične promjene T vala. Iako nemaju veliku važnost, takve promjene smanjuju sposobnost točnog određivanja QT intervala, koji bi se trebao mjeriti u odvodu s normalnim T valom gdje se može precizno odrediti kraj T vala. U ovom slučaju, najbolje je gedati ll, lll ili aVF odvod. QT interval iznosi 440 ms, odnosno 420 ms (QTc). U asimptomatskih pacijenata, inverzije T valova i bifazični T valovi su često varijacije normale. Međutim, treba uzeti u obzir moguću patološku etiologiju tih promjena, uključujući koronarnu arterijsku bolest, hipertrofijsku kardiomiopatiju, perikarditis u razvoju, elektrolitske nestabilnosti. Zbog toga se abnormalnosti T vala moraju interpretirati zajedno s kliničkom slikom pacijenta. U odsutnosti kliničkih simptoma koji govore u prilog ishemije, za takve promjene T vala kaže se da su nespecifične.
  8. aryasilver

    19 - EKG primjer

    40-godišnji muškarac dolazi u hitnu službu zbog bolova na lijevoj strani prsa koji se šire u lijevo rame. Navodi da je prijašnjih dana dizao težak namještaj. Boluje od hipertenzije, pod terapijom je tijazidskih diuretika. Fizikalni pregled je uredan, osim povišenog krvnog tlaka od 170/90 mmHg. EKG pokazuje pravilan ritam frekvencije 54 otkucaja u minuti. Postoji P val prije svakog QRS kompleksa sa stabilnim PR intervalom (0.16s). P val je pozitivan u l, ll, aVF i V4-V6 odvodima, dakle riječ je o sinus bradikardiji. QRS kompleks je primjerenog trajanja (0.08s), prisutna je fiziološka os između 0 i 90 stupnjeva (pozitivan QRS u l i aVF odvodu). QT/QTc intervali su normalni (400/380ms). U odvodima V3-V5 primjećuju se izrazito visoki R zupci (najviše do 40mm u V4 odvodu), što je karakteristično za hipertrofiju lijeve klijetke (LVH). Ipak, potrebno je u obzir uzeti i tjelesnu građu jer se ovakva amplituda QRS kompleksa može normalno naći u mladih mršavih ljudi koji nemaju plućnih bolesti. Također postoji elevacija J točke i ST segmenta, posebno u V2-V5 odvodima. Zajedno s povećanom amplitudom QRS-a, ovakav nalaz naziva se rana repolarizacija ("early repolarization") . Često se vidi u prekordijalnim odvodima kod hipertrofije lijeve klijetke, iako može biti prisutna kod mladih ljudi bez hipertrofije. Rana repolarizacija je varijacija normale, makar se ponekad zamijeni s ranim stadijem akutnog infarkta, posebno ako su ST elevacije izražene i postoje klinički simptomi infarkta (bol u prsima). Međutim, prisutnost normalnih T valova i odsutnost recipročnih depresija ST segmenta govore protiv dijagnoze akutnog infarkta pa je ona malo vjerojatna.
  9. aryasilver

    18 - EKG primjer

    42-godišnjeg muškarca bez poznatih kardioloških rizičnih faktora dovodi na hitnu njegova žena zbog naglo nastalog pritiska u prsima. Prethodna dva tjedna imao je virozu s respiratornim simptomima, vrućicom i mijalgijom. Fizikalnim pregledom utvrđeno je da je tlak iznad 70, vratne vene su distendirane, a pacijent je zbunjen i dezorijentiran. Nakon uvođenja arterijskog katetera, izmjeren je sistolički tlak koji varira između 65 i 80 mmHg s respiracijom. EKG pokazuje pravilan ritam frekvencije 88 otkucaja u minuti. Postoji P val prije svakog QRS kompleksa sa stabilnim PR intervalom (0.16s). P val je pozitivan u l, ll, aVF i V4-V6 odvodima. QRS kompleks je primjerenog trajanja (0.08s), prisutna je fiziološka os između 0 i 90 stupnjeva (pozitivan QRS u l i aVF odvodu). QT/QTc intervali su normalni (280/340ms). U svim odvodima, osim aVL, postoji elevacija J točke i ST segmenta (depresija u aVR odvodu jednaka je elevaciju u ostalim odvodima). Ne postoje recipročne depresije ST segmenta. J točka je elevirana sve do 6mm u V4 odvodu, a ST segment zadržava svoj normalan konkavan oblik. T valovi zadržavaju svoj normalan oblik. Ovakav nalaz EKG-a dijagnostički je za perikarditis koji zahvaća i epikard i površinu miokarda (tj. povezan je s miokarditisom). Postoji također i depresija PR segmenta u ll i aVF odvodu, ali to ne mora uvijek biti prisutno kod perikarditisa. Prisutna je i hipertrofija lijevog ventrikula (LVH), s R zupcem visokim 28mm u V5 odvodu. Karakteristike EKG-a povezane s perikarditisom: - Difuzna ST elevacija. ST segmenti zadržavaju normalnu konkavnu morfologiju bez obzira na visinu elevacije ili trajanje samih simptoma. Ne postoje depresije ST segmenta u recipročnim odvodima. - T valovi su normalni (tj. asimetrični, sporiji u usponu, brži u padu) - Depresije PR intervala su moguće. - Mogu se dogoditi inverzije T valova nakon što se ST segment vrati u izoelektričnu liniju. Promjene u sklopu perikarditisa treba razlučiti od onih tijekom akutnog infarkta miokarda gdje su ST elevacije lokalizirane, morfologija ST segmenta s vremenom postaje konveksna, spajajući se s T valom, T valovi su često simetrični od početka i prisutne su recipročne depresije ST segmenta u odgovarajućim odvodima. Ne postoji indikacija za koronarografiju tijekom akutnog perikarditisa. Međutim, može se javiti hemodinamska nestabilnost i hipotenzija, najčešće zbog velikog perikardijalnog izljeva, rezultirajući tamponadom. Na tamponadu ukazuju distendirane vratne vene, prigušeni srčani tonovi i hipotenzija (tzv. Beckova trijada), kao i pulsus paradoxus (pad sistoličkog tlaka za više od 10 mmHg u inspiriju). Pacijent ima pulsus paradoxus i vjerojatno ima i tamponadu. Dijagnoza se može potvrditi ehokardiografijom koja bi pokazala veliku količinu perikardijalnog izljeva, dijastolički kolaps desnog atrija i desnog ventrikula te uzajamnu ovisnost desnog i lijevog ventrikula. U inspiriju, povećava se desni ventrikul i postoji povećani protok kroz trikuspidno ušće, a lijevi ventrikul se smanjuje pa se smanjuje protok kroz mitralno ušće. U ekspiriju, stvar je obrnuta. Ako se potvrdi velika količina izljeva i tamponada, pacijentu je hitno potrebna evakuacija tog izljeva.
  10. aryasilver

    17 - EKG primjer

    Bolesnik se žali na dispneju, a navodi epizodu nelagode u prsima prije tjedan dana koja je prestala nakon 12h trajanja. Od tada je prisutna progresivna dispneja u naporu i povećanje tjelesne mase. Fizikalnim pregledom čujan je glasan holosistolički šum na lijevom donjem sternalnom rubu. Snimljen je EKG. Kateterizacijom srca utvrđena je koronarna arterijska bolest koja zahvaća jednu žilu. EKG pokazuje pravilan ritam frekvencije 60 otkucaja u minuti. Postoji P val prije svakog QRS kompleksa sa stabilnim PR intervalom (0.14s). P val je pozitivan u l, ll, aVF i V4-V6 odvodima, dakle riječ je o normalnom sinus ritmu. QRS kompleks je primjerenog trajanja (0.08s), prisutna je fiziološka os između 0 i 90 stupnjeva (pozitivan QRS u l i aVF odvodu). QT/QTc intervali su normalni (440/440ms). Glavna abnormalnost je prisutnost QS kompleksa u odvodima V1-V3, što je dijagnostičko za anteroseptalni IM lijeve klijetke. QS oblik ukazuje da su sve ventrikularne silnice usmjerene od V1-V3 odvoda, što znači da je miokard ispod njih električki miran (infarciran). To je u skladu s infarktom u području lijeve prednje silazne arterije. Najvjerojatnija dijagnoza je mehanička komplikacija infarkta (tj. VSD- ventrikulski septalni defekt). Ostale moguće mehaničke komplikacije uključuju rupturu posteromedijalnog papilarnog mišića kojeg krvlju obskrbljuje stražnja silazna arterija. Ta je komplikacija uglavnom povezana s inferiornim infarktom. Ruptura anterolateralnog papilarnog mišića je manje česta jer taj mišić prima dvostruku opskrbu od prednje lijeve silazne i cirkumfleksne arterije. Ona je posebno rijetka kad je riječ o infarktu koji zahvaća samo jednu žilu. Suprotno tome, VSD je česta komplikacija kad je zahvaćena jedna koronarna žila zbog toga što nije razvijena bogata kolateralna mreža. Za VSD kao posinfarktnu komplikaciju postoji rizik i kod velikih infarkta ili kada se stvori aneurizma ventrikula. Infarkt u području prednje lijeve silazne arterije stvorit će VSD u apikalnom septumu, a inferiorni infarkti rezultirat će VSD-om u bazalnom septumu.
  11. aryasilver

    14 - EKG primjer

    68-godišnji muškarac javlja se svom liječniku zbog produktivnog kašlja, dispneje i lagane temperature. Bolesnik je u prošlosti imao infarkt miokarda, ali sada negira bilokakve srčane simptome. Fizikalnim pregledom čuju se obostrani hropci nad plućima. Napravljen je EKG i nativna snimka srca i pluća koja je bila normalna. Postavljena je dijagnoza bronhitisa i propisani su antibiotici. EKG pokazuje pravilan ritam frekvencije 64 otkucaja u minuti. Postoji P val prije svakog QRS kompleksa sa stabilnim PR intervalom (0.22s). P val je pozitivan u l, ll, aVF i V4-V6 odvodima, dakle riječ je o sinus ritmu s AV-blokom prvog stupnja (PR interval > 0.20s). QRS kompleks je primjerenog trajanja (0.08s), prisutna je patološka lijeva os između -30 i -90 stupnjeva (pozitivan QRS u l odvodu, a negativan u aVF i ll). QRS kompleks u ll, lll i aVF odvodu ima QS oblik, što znači da električni impulsi idu od donje stijenke miokarda. Uz to, T valovi su negativni, inverzni, u tim odvodima što zajedno upućuje na stari ili kronični infarkt miokarda donje stijenke srca. QT/QTc intervali su normalni (360/370ms). Iako je QRS kompleks pozitivan u l i negativan u II i aVF odvodu, to ne predstavlja smetnje u provođenju impulsa (ili LAFB- lijevi prednji fascikularni blok, u kojem bi QRS kompleks imao rS oblik u ll i aVF odvodu). U ovom slučaju QRS kompleks ima QS oblik i predstavlja stari infarkt miokarda donje stijenke, inferiorni IM, koji je ujedno odgovoran za prisutnu lijevu os. Dijagnoza LAFB-a ne može se postaviti uz prisutan inferiorni infarkt miokarda. Iako postoji visoki R zubac u V2 odvodu, onaj u V1 odvodu ne pokazuje promjene u amplitudi. Zbog toga se ne može reći da je infarkt zahvatio stražnju stijenku. Visoki R zubac u V2 (R/S>1) rezultat je zakretanja električne osi u smjeru suprotonom od kazaljke na satu, što se naziva rana tranzicija ("early transition"). Os u horizontalnoj ravnini se može odrediti gledajući srce s donje strane, iz smjera ispod dijafragme. Desni ventrikul je sprijeda, a lijevi s lijeve strane. Kada postoji skretanje u smjeru suprotnom kazaljke na satu, impulsi lijevog ventrikula su pomaknuti prema naprijed i zbog toga se vide ranije u prekordijalnim odvodima (npr. V2), predstavljajući se kao visoki R u tim odvodima. Postoje inverzije T valova u V4-V6 odvodima. Inverzije nisu specifične, iako ako se uzme u obzir postojeća koronarna bolest (preživjeli inferiorni IM), inverzije T valova mogu se interpretirati kao ishemija miokarda. Naravno, tada u obzir treba uzeti i trenutačnu kliničku sliku.
  12. aryasilver

    15 - EKG primjer

    Bolesnik s prijašnjim infarktom miokarda u anamnezi. EKG pokazuje pravilan ritam frekvencije 90 otkucaja u minuti. Postoji P val prije svakog QRS kompleksa sa stabilnim PR intervalom (0.16s). P val je pozitivan u l, ll, aVF i V4-V6 odvodima, dakle riječ je o normalnom sinus ritmu. QRS kompleks je primjerenog trajanja (0.08s), postoji skretanje fiziološke osi ulijevo. Lijeva os je u ovom slučaju rezultat značajnih patoloških Q zubaca u ll, lll i aVF odvodu (Qr obrazac) koji ukazuju na stari infarkt donje stijenke miokarda. U slučaju da je ta lijeva os rezultat smetnji u provođenju impulsa, postojao bi rS izgled QRS kompleksa u ll, lll i aVF odvodu. Uz to, postoji naglašen R zubac u V1 odvodu ( R/S omjer > 1). U sklopu inferiornog infarkta, takav R zubac upućuje na zahvaćenost stražnje stijenke miokarda. Dakle, bolesnik je imao inferoposterioran infarkt miokarda. QT/QTc intervali su normalni (320/390ms).
  13. aryasilver

    12 - EKG primjer

    47-ogodišnji muškarac s hipertenzijom i dislipidemijom prezentira se naglo nastalim substernalnim pritiskom u prsima. Inicijalno uzeti vitalni znakovi su u granicama normale, izmjeren je tlak od 135/85 mmHg i puls od 90. Bolesnik je primio aspirin i sublingvalni nitroglicerin. Nakon toga nastupa presinkopa, pada mu krvni tlak, a puls raste preko 100. Morao je biti intubiran kako bi se osigurao dišni put uslijed promijenjenog mentalnog statusa. EKG pokazuje pravilan ritam frekvencije 96 otkucaja u minuti. Postoji P val prije svakog QRS kompleksa sa stabilnim PR intervalom (0.14s). P val je pozitivan u l, ll, aVF i V4-V6 odvodima, dakle riječ je o normalnom sinus ritmu. QRS kompleks je primjerenog trajanja (0.08s), prisutna je fiziološka os između 0 i 90 stupnjeva (pozitivan QRS u l i aVF odvodu). QT/QTc intervali su normalni (320/400ms). Prisutna je značajna elevacija ST spojnice u odvodima ll, lll i aVF, što upućuje na akutni inferiorni infarkt. ST elevacija koja se vidi u V1 odvodu treba pobuditi sumnju na infarkt desne klijetke koji se treba potvrditi snimanjem desnih prekordijalnih odvoda (6 prekordijalnih odvoda se postavi na desnu stranu prsnog koša na iste pozicije koje se koriste kod snimanja lijevih odvoda, simetrično se samo preslikaju na drugu stranu). Prisutnost ST elevacije u RV3 i RV4 (right sided, desnim odvodima) bi potvrdila zahvaćanje slobodnog zida desne klijetke infarktom. Depresije ST segmenta u odvodima l i aVL predstavljaju recipročne promjene (odnosno iste promjne akutnog inferiornog infarkta gledano nasuprot samom infarktu). Hipotenzija u sklopu akutnog koronarnog sindroma može se javiti u nekoliko slučajeva. Prvo, značajna disfunkcija desne klijetke može dovesti do slabog udarnog volumena, a time i pada krvnog tlaka. Drugo, vagalni refleksi (Bezold-Jarisch odgovor) su česti u sklopu inferiornog IM i mogu prevladati, rezultirajući bradikardijom i hipotenzijom. Međutim, ovaj pacijent nije bio bradikardan. Treće, infarkt desne klijetke može rezultirati redukcijom volumena desne klijetke kao i smanjenim punjenjem lijeve klijetke, a time i padom udarnog volumena. Zato su bolesnici s infarktom desne klijetke ovisni o preloadu, tj. zahtijevaju adekvatan volumen za održavanje minutnog volumena srca. Ovaj bolesnik vjerojatno ima zahvaćenu desnu klijetku zbog ST elevacije u V1 odvodu. Kod bolesnika sa zahvaćenom desnom klijetkom treba biti oprezan kod davanja lijekova koji smanjuju preload, kao što su nitrati, diuretici i morfij. Ti pacijenti često trebaju nadoknadu volumena kako bi održavali normalan krvni tlak. Inferiorni infarkti miokarda su najčešće povezani s infarktima desne klijetke zbog toga što desna koronarna arterija daje ogranke za desnu klijetku i donju stijenku srca. Infarkti prednje stijenke također mogu rezultirati infarktom desne klijetke zbog prekida dotoka krvi septalnim ograncima.
  14. aryasilver

    11 - EKG primjer

    67-ogodišnji muškarac s boli u prsima. EKG pokazuje pravilan ritam frekvencije 96 otkucaja u minuti. Postoji P val prije svakog QRS kompleksa sa stabilnim PR intervalom (0.20s). P val je pozitivan u l, ll, aVF i V4-V6 odvodima, dakle riječ je o normalnom sinus ritmu. QRS kompleks je primjerenog trajanja (0.08s), prisutna je fiziološka os između 0 i 90 stupnjeva (pozitivan QRS u l i aVF odvodu). QT/QTc intervali su normalni (320/400ms). Bitno je uočiti lokaliziranu elevaciju ST spojnice u odvodima V4-V6, l i aVL koja upućuje na akutni lateralni i anterolateralni infarkt miokarda. ST segmenti su već postali konveksni i spojili se s T valovima, što rezultira nastankom QRS kompleksa koji izgleda kao monofazični akcijski potencijal ili "struja ozljede" (često se označava kao "tombstoning"- nalikuje nadgrobnom spomeniku?). Recipročne depresije ST spojnice vide se u lll i aVF odvodu. Uz to, prisutna je mikrovoltaža u odvodima udova (QRS < 5mm u svakom odvodu) i prekordijalnim odvodima (QRS < 10mm u svakom odvodu). Prisutna je i hipertrofija lijevog atrija koja se prepoznaje po dubokim i širokim negativnim P valovima u V1 i V2 odvodu.
  15. aryasilver

    10 - EKG primjer

    56-ogodišnji dijabetičar prezentira se s naglo nastalim substernalnim pritiskom u prsima koji traje već 2 sata. EKG pokazuje pravilan ritam frekvencije 90 otkucaja u minuti. Postoji P val prije svakog QRS kompleksa sa stabilnim PR intervalom (0.20s). P val je pozitivan u l, ll, aVF i V4-V6 odvodima, dakle riječ je o normalnom sinus ritmu. Duljina trajanja QRS kompleksa je normalna (0.08s), prisutna je patološka lijeva os između -30 i -90 stupnjeva (pozitivan QRS u l odvodu, ali negativan u ll i aVF s rS morfologijom). Ovako jako skretanje električne osi ulijevo (uz odsutnost druge etiologije za lijevu os, posebice inferiornog infarkta) se naziva lijevi prednji hemiblok/fascikularni blok (LAFB- left anterior fascicular block). Kriteriji za LAFB uključuju lijevu os i rS oblik u ll i aVF odvodu. Nasuprot tome, Qr oblik QRS kompleksa u ll i aVF odvodu predstavlja kronični inferiorni infarkt miokarda, a ne smetnje u provođenju ili fascikularni blok. Sukladno tome, lijevi prednji hemiblok ne može se dijagnosticirati uz postojanje inferiornog infarkta. QT/QTc intervali su normalni (320/390ms). Bitno je uočiti značajnu elevaciju J točke i ST segmenta iznad horizontalne linije u odvodima V2-V5 i nešto manju ST-elevaciju u l i aVL odvodu. ST segmenti više nisu konkavni nego konveksni i spojeni s T valom. Uz to, postoji gubitak R vala u odvodima V2-V3. Ovakve promjene EKG-a upućuju na akutni infarkt miokarda (IM) koji zahvaća apeks i anteroapikalne regije lijevog ventrikula. Postoji također i zahvaćanje lateralne stijenke što se vidi po ST-elevaciji u odvodima l i aVL kao i depresiji ST spojnice u lll i aVF odvodu. U slučaju akutnog IM, ove depresije ST spojnice ne predstavljaju ishemiju inferiorne stijenke, već su recipročne promjene budući da su ti odvodi (lll i aVF) smješteni nasuprot regije zahvaćene infarktom. Nakon postavljene dijagnoze infarkta miokarda sa ST-elevacijom= STEMI, potrebna je neodgodiva revaskularizacija bilo perkutanom koronarnom intervencijom (PCI) ili trombolitičkom terapijom. EKG promjene kod STEMI-ja pokazuju tipičnu progresiju s vremenom. Tijekom prvih nekoliko minuta nakon početka infarkta, najranije promjene vidljive na EKG-u su visoki, zašiljeni i simetrični T valovi. Takvi T valovi posljedica su lokalne hiperkalemije koja nastaje rano nakon infarkta zbog nestabilnosti stanične membrane uzrokovane ishemijom (kalij curi iz stanica i ostaje u zoni infarkta jer nema protoka krvi u infarciranoj zoni). Takav inicijalni izgled EKG-a se rijetko vidi budući da nastaje vrlo brzo nakon početka simptoma, a većina bolesnika se javi liječniku tek nakon par sati trajanja simptoma. Nakon promjena T valova, slijede promjene ST spojnice, odnosno njena elevacija. U početku su ST segmenti konkavnog oblika, ali kako napreduje infarkt oni poprimaju konveksnu morfologiju i stapaju se s T valovima. Tijekom sljedećih sati i dana, perzistira nastala ST elevacija, R zubac postaje sve manji (gubi amplitudu), a počinje se razvijati patološki Q zubac. S daljnjom progresijom, ST segmenti se polako spuštaju, Q zupci postaju sve dublji te se javljaju inverzije T valova. Ako izostane revaskularizacija, ST segmenti se spuštaju na normalnu razinu tijekom nekoliko dana (nakon uspješne revaskularizacije trebali bi se spustiti odmah ili unutar nekoliko sati). Napokon, patološki Q zupci i inverzije T valova perzistiraju, predstavljajući kronični IM. Dakle, akutni IM se prepoznaje prema lokaliziranoj ST elevaciji, karakterističnim visokim, šiljastim i simetričnim T valovima i recipročnim depresijama ST spojnice u odvodima koji se nalaze nasuprot infarktu. Ovisno u kojim odvodima nalazimo navedene promjene, možemo zaključiti koja regija miokarda je zahvaćena infarktom: --> IM inferiorne/donje stijenke - elevacija ST segmenta u ll, lll, aVF odvodu (ili bilo koja dva od ova tri). Infarkt donje stijenke može biti povezan s infarktom stražnjeg zida lijeve klijetke ili slobodnim zidom desne klijetke. Ako postoji elevacija ST segmenta u V1 odvodu i depresija u aVR odvodu (što je isto kao elevacija), treba posumnjati na infarkt desne klijetke koji se može potvrditi snimanjem desnih prekordijalnih odvoda. Postojanje ST elevacije u RV3-RV4 (right-sided V3, V4 - desnim V3, V4 odvodima) dokazuje da je infarkt zahvatio i slobodni zid desne klijetke. --> Infarkt prednje stijenke - ST elevacija u bilokoja dva susljedna prekordijalna odvoda (V1-V6) - Anteroseptalni IM - elevacija u V1-V2 - Anteroapikalni IM - elevacija u V3-V4 - Anterolateralni IM - elevacija u V5-V6 --> Lateralni infarkt - ST elevacija u l i aVL odvodu --> Infarkt stražnje stijenke - depresija ST spojnice u V1 i V2 odvodu, posebno kada istovremeno postoji inferiorni infarkt, upućuje na zahvaćanje stražnje stijenke. Ako se odvodi postave na leđa (V7-V8), ispod lijeve skapule i iznad stražnje stijenke miokarda, moguće je na njima vidjeti elevaciju ST segmenta i tako potvrditi infarkt stražnje stijenke.
×

Important Information

Terms of Use We have placed cookies on your device to help make this website better. You can adjust your cookie settings, otherwise we'll assume you're okay to continue.