Jump to content

Halifax

Members +
  • Content Count

    10
  • Joined

  • Last visited

  • Days Won

    6

Halifax last won the day on June 6

Halifax had the most liked content!

Community Reputation

29 Excellent

Recent Profile Visitors

The recent visitors block is disabled and is not being shown to other users.

  1. Računaš samo štamparoide na šestoj godini. Što je sa socijologijama, psihologijama, povijestima, informatici, statistici, uvodu u znanstveni rad - sve to drže oni. Ajmo nategnuti stvari i reći da je jedna recimo statistika potrebna, opet je drže oni, pa je opet beskorisna jer nemaju veze s tim. Plus što u šakama imaju i TLU. Vremenski oni imaju dobru godinu. Taman koliko fali za staž. Taman koliko ih nema vani, pa imaju staž unutar fakulteta. Ajmo ovako: anestezija i reanimatologija 3 ETCS boda, ekologija 5 ETCS bodova. Oni u studij javnog zdravstva trebaju, i to je to, pa neka izvoli tko voli, svakako je problem kojim se treba baviti. Ali ako je svugdje u svijetu to studij javnog zdravstva, a ne medicine, onda valjda ima logike i da budu kod nas. Za ostalo se slažem. Jest najočitiji problem i najviše boli. Dok živim i dišem neću misliti da je ok da većina studenata koja izađe s tog fakulteta je više puta posjetila s fakultetom smetljište nego je na fakultetu ventilirala pacijenata. Ne mogu shvatiti da je fakultetu veći prioritet posjet smetljištu nego osnovne vještine. Ne možeš ovome dati 5 etcs bodova a ovome 3. Ne dam. Posjet smetljištu obvezan i ne možeš dobiti potpis dok ga ne posjetiš. Nisi ventilirao, intubirao - nema problema.
  2. Ne mislim da na štamparoide otpada manje od 10% satnice. Na šestoj samo moduli nisu njihovi. Dok god bilo koji štamparoid traje od duže od esencijalnih kliničkih predmeta itekako se imamo pravo buniti. Imaju sigurno skoro cijelu jednu godinu. Čisto logički mi se čini, ali prije nego nekome kažeš da se jebe i da sere, trebao bi bar zbrojiti to za nas, tu satnicu. Ako vlada koncenzus praktički među studentima, a i kasnije liječnicima da je to beskorisno, onda je valjda beskorisno. Trebaš čuti mišljenje o dijelu postiplomskog koji se izvodi na Štamparu, što specijalizanti o tome misle. Može li se čuti nešto korisno? Pa sigurno da se može čuti nešto korisno, no na to idu dva pitanja: kome korisno (je li nužno za jednog doktora medicine vulgaris) i može li se umjesto toga čuti nešto korisnije? Ja mislim da se može to vrijeme puno bolje iskoristiti, na podebljavanje klinike. Sad razmisli: klinika kojoj će se baviti ima 2 godine nastave, ali bruto. Štamparoidi imaju jednu godinu. Alo. Ono čim bi se trebao baviti 2 godine, o štamparoidi 1 godinu. Kako to zvuči? To apsolutno ne oslobađa odgovornosti ambiciozne kliničare koji su i nositelji kliničke djelatnosti i nositelji nastave, a oboje ne mogu biti. Uz to rade još 10 poslova, od privatnih praksa do tečajeva i postdiplomskih. Ne mogu fizički stići držati nastavu studentima kako treba, niti im je to prioritet. Predavanja i seminare često održe forme radi, a na vježbama im vidiš samo leđa. Nemaju sankcije ako ne obave nastavu kako spada, a moraju je raditi radi titula i napredovanja. Na TLU ne treba trošiti riječi. Na pretklinici ima mjesta za redukciju nekih predmeta u korist klinike, prvenstveno mislim na pretkliniku koja se progurala i na 4. godinu kako kvaziklinika.
  3. Odvajanje štamparoida bi otvorilo prostora za neplaćeni staž cijelu šestu godinu. Isti princip kao staž, odabereš kliniku i ideš stažirati. Zar nisu to napravili slično i za "engleze"? Izborni predmeti bi trebali biti to što te usmjerava na znanost ili kliniku. Recimo, odabireš izborni "R basics" ili izborni "smjernice za zbrinjavanje fibrilacije atrija". Kad bolje promislim, svi bi izborni trebali biti neke smjernice, jer je to ono što fali na klinici. Pa da naučiš 20 smjernica za najčešća stanja od a do ž, nitko tada ne bi imao problem kada pođe raditi. TLU kao neuspjeli pokušaj patient-centered medicine bi trebalo reorganizirati u nastavu reanimacijskih algoritama, prva godina BLS preko ITLS-a pa dok ne dođeš na šestoj do ACLS-a. I uklopiti u to sve napredne metode iz algoritama, od lijekova do dišnog puta. I mogli bi ga voditi samo hitnjaci/anesteziolozi/kardiolozi. Diplomski bi mi trajao 6 godina. Mogao bi diplomirati samo ako nešto u tih 6 godina objaviš u cc časopisu kao prvi autor. 5% najgore ocijenjenih nastavnika te godine više ne bi bili nastavnici sljedeće godine. To su moje želje ?
  4. Samo da dodam još nešto: na jednom kongresu iz anesteziologije i intenzivne medicine prije 2 godine bio je prisutan prodekan, neću ga imenovati, i kada su tamo bili prisutni svi valjda šefovi klinika, rekao je u kratkom govoru da vidi da je interes studenata velik. Osim toga, nastava iz anesteziologije je mjesto gdje bi se trebala naučiti osnovna vještina, zbrinjavanje dišnog puta. Bilo kako bilo, rekao je da će se založiti za to da te esencijalne vještine dobiju svoje mjesto u nastavi. Samo za primjer, nastava iz anesteziologije, ako me pamćenje dobro služi, traje 2 tjedna. Zdravstvena ekologija traje 3 tjedna. Je li se što promijenilo u ove dvije godine? Je li se založio? Nakon dvije godine, je li se nešto promijenilo među studentima po pitanju poznavanja zbrinjavanja dišnog puta?
  5. Za Štampar se slažem, mislim da se svi slažemo zapravo, da ga treba ne smanjiti, nego ukinuti, odnosno, izdvojiti u studij javnog zdravstva, pa tko voli nek izvoli. Ok, medicina se uči na pacijentima, ali ne može ovisiti o entuzijazmu pojedinca, u tom slučaju ne treba fakultet ni nastavnici. Da staž ne bi bio potreban i da ne ovisi o entuzijazmu, trebalo bi mijenjati onda valjda nešto u kliničkoj nastavi? Još ovi što se bune za ukidanje staža, osim što se bune po novinama, zanima me, jesu li zapravo tražili neke promjene u nastavi od samog fakulteta? Mislim, kukanje u novinama mi je besmisleno ako nisu tražili od svojih studentskih predstavnika da traže promjene u nastavi kako staž ne bi bio potreban.
  6. U zadnje vrijeme po novinama vidim da studenti izjavljuju da nisu spremni za rad nakon fakulteta, da im je nužan staž da bi bili spremni, iz čega proizlazi da smatraju da medicinski fakultet nije sposoban osposobiti doktora medicine vulgaris koji bi, za početak, radio u ordinacijama obiteljske medicine ili u kolima HMP. Zanima me, što mislite, što bi se trebalo promijeniti na medicinskim fakultetima, govorim prvenstveno o Zagrebu jer mi je njihov sustav poznat, da bi jedan student, nakon završetka fakulteta, bio spreman za rad u primarnoj? P.S. Osobno smatram staž beskorisnim, jako malo ljudi profitira na stažu, i do sada je bio pogrešno koncipiran i ovisio o entuzijazmu pojedinca, možda malo više nego na fakultetu jer na stažu dođe do neke svijesti da se moraju početi učiti stvari za život, a ne za ocjene.
  7. Mene zanima, kad smo kod Sikirića, kolika doza adrenalina ruši krvni tlak? Ima li negdje gdje se daje više od 1 mg? Je li onda na reanimaciji gdje se daje mg svakih 3-5 min te repetitivne doze ruše krvni tlak? OK, velike doze adrenalina ruše krvni tlak, gdje su te doze, u kojim situacijama, tko to koristi, gdje je to propisano? Je li to samo eksperimentalni podatak, ako jest, who gives a crap? Ono, dođeš na reanimaciju i slučajno kažeš tehničaru da otvori 10 ampula adrenalina i da 10 ampula pa još srušiš tlak? Doktor: "navucite 10 ampula adrenalina" Tehničar: "jeste sigurni da ćete 10, ne jednu?" Doktor: "je, 10, kad kažem 10 onda 10, treba mu srušiti tlak" ? Možda sad čaša vina govori iz mene, ali želim da se zabrani da itko tko nije radio u hitnoj bar 5 godina ima pravo predavati išta na pretklinici. Ni anatomiju. Ni histologiju. Ni farmakologiju. Ni fiziku.
  8. Hmm.. iz nekog razloga nije stigla. Farma može ?
  9. Te dvije knjige... Farma je u jako dobrom stanju, mali tragovi potcrtavanja olovkom, mislim da je 300 kn fer cijena. Ćustović 50 kn.
  10. Evo nekoliko savjeta, prije nego zaboravim napisati, i općenito i ako je vaš put pisanje znanstvenog rada za diplomski. Odaberite temu na vrijeme. Zapravo tema nije ni bitna, samo odaberite nešto na vrijeme. Odmah sad kad pođe godina, odite netkome tko vam se sviđa. Bitno je da vam se sviđa područje. Ako želite brz i bezbolan diplomski, odaberite tu generičku temu sa spiska. Ako imate ikakvu želju publicirati nešto kasnije u životu, odaberite znanstveni rad. Odgovorno tvrdim da ga je lakše napisati nego ove temice, a iskustvo je neprocjenjivo. Obvezno odmah, ali odmah nađite sebi neku verziju EndNote-a (ili Mendeleya) koja radi. I osigurajte da radi s Wordom. Ne želite se kasnije baviti time da vam softver proradi, kad rokovi stišću. Ako nemate Office paket, skinite ga sa Office stranice svojim loginom za Studomat. Besplatno je. Ako ćete raditi znanstveni rad, nađite odmah sebi SPSS verziju koja radi. Ne morate početi pisati odmah, pregledni rad se napiše za tjedan dana, ali ako ste obavili pripremne radnje, tj. pregledali literaturu, pripremili Endnote i slične stvari. Pokušajte završiti to prije roka - vaš mentor ne da ima osim vas još 4-5 studenata za diplomski, nego ima i specijalizante i njihove radove, doktorate, predavanja, pacijente i vi ste mu zadnja rupa na svirali. A ne želite da sljedećih 40 godina na internetu stoji nešto pod vašim imenom što nitko stručan nije ni pogledao. Kad ste već odabrali temu, za svoju dušu: Svu literaturu koju ste dobili od mentora / našli na internetu i prije nego što riječ napišete unesite u EndNote. Zahvalit ćete mi kasnije. Iako u uputama za diplomski piše da koristite Author, Year format, zaboravite to. To nitko normalan ne koristi, namjestite sebi na Vancouver i to koristite, da može, provjereno. Istestirajte kako to funkcionira, da mogu samo jednu napomenu ovdje napisati, ovo bi bila ta za EndNote. Ako ste odabrali znanstveni rad, trudite se unositi podatke unutra pravilno. To znači, ne unosite recimo za kardiovaskularnu bolest u anamnezi u tablicu “da” ili “ne”, nego odmah 1 ili 2 i za missing data 0. Pročačkajte kako se to unosi u Excel da ga SPSS može očitati prije nego pođete unositi. Prepravljati nešto što ste krivo unijeli je mukotrpan posao. Ako već znate što ćete istraživati, bar iskoristite tu epidemiologiju da ljude tamo udavite i skužite koji vam test u statističkom programu treba za to, više od njih ne možete korisnoga izvući. Kasnije ih svi vuku za rukav, njima ste zadnja rupa na svirali i vjerojatno ćete morati sve raditi sami. Opet, lagano je, samo trebate prije shvatiti što radite. Fakultet tolerira da tablice stavljate kako hoćete, kao i slike, ali pravilo je sljedeće: opis tablice (caption) ide IZNAD tablice, a caption slike ide ISPOD slike. Tablice nemojte stavljati u raznoraznim bojama i glupostima, nije ljepše, ružnije je. Radite ih kao da namjeravate objaviti rad: bez pozadine, samo header ima gornju i donju crtu od 1 px, i zadnji red ima donju crtu 1 px, margina cellova je 0.05 px, header row može biti boldan, nema nikakvih crta cellova u sredini ni nigdje drugo osim navedenog. Ako budete htjeli objaviti, i tako ćete morati prepravljati, pa radite to sad. Slike se rade u tiff formatu, 300 dpi. Ne png. Može i to, ali onda ćete ih opet morati raditi, jer za objavu ne možete jednostavno konvertirati. Slike su grayscale. Ako namjeravate to objaviti, morat će biti, publiciranje bilo čega u boji se plaća. Referenca može biti samo na kraju rečenice, iza točke, bez razmaka između točke i nje. Razmak ide broja reference. Odmah označavajte headere ispravno s H1, H2 stilom, trebat će vam za table of contents. Sažetak i summary ne trebaju imate brojeve u tablici sadržaja, oni se isključuju na sljedeći način: Tamo gdje vam treba nova stranica, ne lupajte beskonačno enter za novi red, nego brate stavite insert > break > page break. Inače ako nešto prepravljate sve vam se pomjeri i samo gubite vrijeme. To je za predavanje rada fakultetu, ako ćete slati u časopis ne može biti page breakova. Numeriraju se stranice od Uvoda, to napravite tako da prije uvoda morate napraviti section break. Još samo jedna stvar: etičko povjerenstvo je potrebno za znanstveni rad ako ćete ga publicirati. Dokumenti su dostupni online, ako treba primjer, dodat ću. Ako se radi o PROSPEKTIVNOM istraživanju, bilo bi pametno da ga registrirate u clinical trials registry. I to objasnim ako je nekome potrebno. Ako imate nekih specifičnih pitanja oko formatiranja, trebate primjer ili nešto slično, tu sam, ovo su stvari koje mi padaju na pamet i bilo bi vrijeme da se to negdje napiše. A ne da svi u 4. mjesecu okolo skakutaju kao kokoši i svađaju se s mentorom koji nije napisao rad od 1979. i piše vam reference ručno u sred rečenice jer misli da može.
×
×
  • Create New...

Important Information

Terms of Use We have placed cookies on your device to help make this website better. You can adjust your cookie settings, otherwise we'll assume you're okay to continue.