Jump to content

Zmajevi

Members +
  • Content Count

    31
  • Joined

  • Last visited

  • Days Won

    5

Zmajevi last won the day on September 13

Zmajevi had the most liked content!

Community Reputation

22 Excellent

Recent Profile Visitors

503 profile views
  1. Anatomija (22 ECTS) voditeljica kolegija: prof. dr. sc. Dragica Bobinac, dr. med. Najvažniji i najzahtjevniji kolegij prve godine. Vrlo je značajan jer se na njemu detaljno proučava građa ljudskog tijela, što je bitno za kasniju kliničku praksu. Održava se cijele godine (2 semestra), a nastava se odvija u vidu predavanja, seminara i vježbi. Gradivo je vrlo opsežno i dijeli se u pet regija, te se nakon svake proučene regije polaže kolokvij (usmeni ispit). To su po redu: MS/MI (membrum superius / membrum inferius – ruka i noga), CR/CNS (cranium/systema nervosum centrale – lubanja, kralježnica i središnji živčani sustav), CC (caput, collum – glava i vrat), te AT (abdomen, thorax – trbušna i prsna šupljina i zdjelica). Tijekom razdoblja MS/MI, određene vježbovne grupe prvo proučavaju MS, dok druge istovremeno MI, te se nakon što završi kolokvij izmjenjuju. (Dakle zaseban je kolokvij za MS i za MI) Nastava: Predavanja – uvijek se odvijaju u predavaonici br. 2 (1. kat). Preporučljivo je ići na njih jer se profesori trude objasniti ponekad dosta teške koncepte, ali nisu obavezna i ne bilježi se prisutnosti. Vodi ih nekoliko različitih profesorica, ali najčešće prof. Jerković i prof. Bobinac. Seminari – za svaki seminar je potrebno naučiti gradivo koje je za pojedini seminar predviđeno (napisane su točne strane udžbenika koje je potrebno proučiti u INP-u). Odvijaju se po seminarskim grupama od cca. 25 studenata i svaka grupa ima svojeg predavača. Provodi se kao razgovor predavača sa studentima, uz prezentaciju na zadanu temu. Znanje se redovito provjerava, ali se ne ocjenjuje. U prvom semestru je to gradivo opće anatomije, a u drugom specifičnih tema koje znaju biti dosta komplicirane. Vježbe – za njih je SVAKI PUT potrebno biti spreman. Gradivo koje je potrebno proučiti prije svake vježbe je također točno napisano u INP-u. Zaostaci u učenju za vježbe vas mogu dosta unazaditi jer kada se nešto prođe, u pravilu se nema dovoljno vremena da bi se na to opet vraćalo. Vježbovne grupe su nešto manje (cca. 22 studenta), te tu sa vašim asistentom proučavate preparate ovisno o regiji koju prolazite. Svaki asistent/docent/profesor ima svoji princip rada, ali u pravilu se prvo (kao na seminaru) raspravi o temi na način da asistent prozove nekog studenta da objasni strukture (ponekad i oni sami objašnjavaju). Nakon toga se prelazi na preparate i proučavaju se strukture o kojima se raspravljalo. Jako je važno biti koncentriran na vježbama i pamtiti gdje se strukture nalaze na preparatu jer svaki kolokvij ima svoji praktični dio prije samog usmenog ispita. Ukoliko se praktični ne prođe, na usmeni se ne može. Na vježbe morate dolaziti sa kutom, sondom i anatomskom pincetom. Ponesite sa sobom i atlas bez obzira što je težak, jer će vam pomoći u savladavanju naziva i preparata. Križana će vam neki asistenti dopustiti da imate, dok drugi neće. Najbolje je da si ispišete sve latinske nazive za pojedinu vježbu pa da to ponesete, jer to smijete imati. Preporučljivo je imati i gumene rukavice jer formalin sa preparata nagriza kožu. Cure bi trebale imati kratke nokte i kosu svezanu u rep. (Nekim asistentima je za ovo potpuno svejedno, ali neki to izričito traže, pa vodite računa.) Literatura i materijali: Od literature su vam potrebne 3 (4) knjige + atlas, a od materijala kuta, sonda i anatomska pinceta 1) D. Bobinac / M. Dujmović: „Osnove anatomije“ - udžbenik profesorice Bobinac. Bitno je i iz njega učiti, jer se često događalo da ljudi zaborave na osnove zbog mase gradiva iz Križana, a osnove se često pitaju na kolokvijima i neki znaju rušiti ako se ne znaju. 2, 3) Zdenko Križan: Kompendij anatomije čovjeka, 2. i 3. dio - „Biblije“ anatomije za riječke studente medicine. Praktički se čitava mora znati do završnog ispita. Slobodno preskočite sve naslove: „Rendgenska snimka...“ jer vas se to neće pitati. Sve ostalo pitaju. Uz svaki kompendij postoji i slikovni prilog koji je jako koristan te ga pokušajte nabaviti. Te knjige već neko vrijeme nema u tisku, pa novu ne možete kupiti. Slobodno uzmite kopiranu verziju, a slikovni prilog obavezno nabavite u boji. 4) D. Bobinac: „Atlas središnjega živčanog sustava“ - atlas profesorice Bobinac sa slikama preparata mozga koji se koriste na našem Zavodu za anatomiju i koji vam mogu doći na kolokviju. Nije nužno (kod nekih asistenata je) da ga nabavljate, ali je jako preporučljivo za dobro savladati preparate. 5) Anatomski atlasi - u INP-u piše da je obvezno imati Sobottin atlas, ali nije. Postoji puno anatomskih atlasa, a vi sami birate iz kojeg ćete učiti. Najpoznatiji su: Gilroy, Sobotta, Netter, Rohen (fotografski atlas) itd. - svaki atlas ima svoje prednosti i nedostatke. Jedan ima malo bolje i preciznije slike iz jednog područja, dok drugi ima iz drugog. Većina tih atlasa se može na internetu pronaći u pdf-u ako mislite da onaj koji ste kupili nije dovoljno precizan za neko područje. Studenti se najčešće odlučuju sa Sobottu ili Nettera. Sobotta je dosta skup atlas (1200 kn) i u 3 djela je, dok Netter dođe oko 250 i u jednom je djelu. Kvalitetna su oba a razlika u cijeni je ogromna. Tu je najbolje da sami procijenite. - osobno sam imao Sobottu i ne bih ga nikad preporučio jer je preskup, a u puno područja nedovoljno precizan. Zanimljive su kliničke poveznice koje se nalaze skoro na svakoj stranici, ali ne vrijedi toliko platiti zbog toga. Uzmite Gilroya ili Nettera i nećete pogriješiti. - uz neki od tih glavnih atlasa, nađite si na internetu Sinelnikov (stari ruski atlas) u pdf-u kada dođete do lubanje i uha jer ima dosta preciznih i dobro obilježenih slika koje mogu biti korisne. 6) Kuta, sonda i anatomska pinceta. - kuta će vam trebati na svakoj vježbi (na seminarima ne) pa je morate nositi sa sobom. Ako možete, imajte još koju u rezervi jer se brzo usmrde od formalina :P. Sonda i pinceta su vam anatomski pribor, a možete ih nabaviti u prodavaonicama medicinske opreme (mislim da su 2 ili 3 u Rijeci). Sonda je običan tanki metalni štapić sa dva zadebljanja na krajevima koji služi za pokazivanje struktura kao što su prolazi, kanali, otvori itd. Anatomska pinceta ima tupi vrh sa rebrastim uzorkom kako se ne bi oštetili preparati i sa njom pokazujete veće strukture kao što su mišići, živci, žile itd. Način ocjenjivanja: Znanje se ocjenjuje preko kolokvija (usmenih ispita) nakon svake obrađene regije. Nekada vas može pitati vaš asistent, a ponekad (najčešće) netko drugi. Na kolokvijima ispituju svi – asistenti, docenti i profesori, a na završnom ispitu (koji je također usmeni) samo docenti i profesori. Svaki kolokvij ima praktični i usmeni dio. Ako praktični ne prođete, na usmeni ne možete izaći taj put. Ako praktični prođete a usmeni padnete, na kraju nastave imate pravo na 1 popravni kolokvij iz svakog područja koje padnete i ne morate ponovno odgovarati praktični. Nemojte si dopuštati da kolokvije padate, pogotovo ne na preparatu, jer će puno vremena proći od 1. kolokvija do kraja godine, a u tom razdoblju preparate ruke i noge nećete viđati, do neposredno prije kada dogovorite konzultacije. Tako si stvarate zaostatke iz kojih se teško iskopati, jer gradivo samo postaje teže. Ako sve kolokvije prođete (što nije nužan uvjet za izaći na završni; samo je bitno da imate 30+ bodova), na završnom ispitu nemate preparata. U konačnu ocjenu ulaze ocjene s kolokvija i ocjena s završnog ispita. Postoji i opcija izlaska na tzv. predrok gdje odgovarate kod svog asistenta za kojeg bar otprilike znate što će vas tražiti. Pošto se kolokviji inače odvijaju u terminu vježbi (srijeda ili petak), predrok se odvija vježbu prije, s time da je potrebno gradivo za tu vježbu naučiti. Neki će svima dopustiti izlazak na predrok ako to oni žele, a neki samo onima koji su aktivni na vježbama. Uglavnom, cilj je anatomiju svladati bez obzira na sve. Nemojte naravno zbog nje zapostaviti manje predmete ili bio/kem/fiz, ali većina vremena bi trebala biti za nju. Asistenti će vam uvijek izaći u susret i objasniti vam što nije jasno. Prije kolokvija imate pravo na konzultacije ako ih zatražite, pa pitajte što vas zanima. Demosi su tu da vam pomognu na vježbama. Također tijekom prvog semestra se subotom odvijaju kosturnice na kojima možete uz pomoć demosa bolje naučiti kosti. Bez brige i straha. Samo učite i stalno ponavljajte i sve će biti u redu J Medicinska biologija (10 ECTS) *novi voditelj kolegija (od ak. god. 2017./18.): prof. dr. sc. Saša Ostojić, dr. med. Odvija se u drugom semestru i proučava se biologija stanice (citologija), bazični mehanizmi (apoptoza, mitoza, mejoza, oplodnja..) i osnove genetike i genskih bolesti. Nastava je do sada bila dosta neorganizirana, jer bi se različite stvari radile na različitim oblicima nastave i to je bilo dosta zbunjujuće. Predavanja održavaju više profesora i preporučljivo je na njih ići. Ne boduju se dolasci, ali ponekad se zna poslati popis (pripazite jer od 2017./18. moći ćete izostati samo 30% od svakog pojedinog oblika nastave). Također se nastava odvija u vidu seminara, vježbi i velikih seminara. Veliki seminari su oblik nastave (5 puta) koje drže studenti koje profesor nasumično odabere, te onda zadano gradivo prezentiraju kolegama. Prisustvo se na njima bilježi. Ovaj oblik nastave bi se mogao ukinuti ili izmijeniti od ove godine zbog dolaska novog voditelja, jer do sada odabrani studenti ne bi dobili nikakve bodove za to što prezentiraju. Seminari su manja predavanja koja drže asistenti/docenti i obvezni su i popisuje se svaki put. Većinu vremena na seminarima opet prezentirate vi, jer asistent zada određene stranice iz Cooperove Stanice. Opet za to nažalost ne dobivate nikakve bodove za ocjenu, ali i to bi se moglo izmijeniti dolaskom novog voditelja. Vježbe također drži asistent/docent i tu se na početku raspravlja o temi pomoću prezentacije, a kasnije se mikroskopiraju preparati. Neće vam se ocjenjivati znanje na vježbama, ali je preporučljivo proučiti gradivo bar iz praktikuma. Svaki put se popisuje i obvezne su. Morate imati kute. God. 2017./18. bodovi su se skupljali preko 2 pisana međuispita, svaki po max. 35 bodova (70 zajedno). Prvi međuispit sadrži gradivo citologije, a drugi bazičnih mehanizama i genetike. Od ove godine vjerojatno će se i način sakupljanja bodova mijenjati, pa to provjerite u INP-u. Ostalih 30 bodova skuplja se na završnom ispitu koji se sastoji od pisanog i usmenog djela (svaki po 15). Ako se pismeni prođe, a usmeni padne, na drugom roku se polaže samo usmeni. Od literature glavni je udžbenik Stanica (Cooper), ali je skup i možete kupiti kopiju ili posuditi u knjižnici (broj primjeraka je ograničen). Treće hrv. izdanje imate na internetu u pdf-u, ali traže novo 5. izdanje. Inače baš nećete za ispite stići učiti iz te knjige jer je preopširna, ali će vam trebati kao literatura za prezentacije na seminarima koje ćete vi držati. Obavezni ste kupiti i nositi sa sobom praktikum za vježbe i seminare za 100 kuna na samom zavodu kada počne nastava. Tu imate ukratko opisano gradivo koje proučavate na seminarima i vježbama. Osim toga, svakako će vam trebati skripta iz citologije (za 1. međuispit). Nju možete pronaći na Perpetuumu ili kod starijih studenata. Super će vam doći i prezentacije prof. Ostojića (ima ih na Perpetuumu, ali možete ga i pitati da vam ih pošalje). Pregledne su i kvalitetne sa svim pokrivenim gradivom koje trebate znati. Također postoje 3 zagrebačke skripte koje vam mogu biti korisne (Medicinska Biologija B1, B2 i B3) i skripta naše bivše studentice Anje Petaros koja je pisana prema Cooperu i super je za genetiku, pa se raspitajte za njih kod starijih studenata. NAPOMENA: uvidom u novi INP za godinu 2017./18. vidim da se mnogo toga izmijenilo u odnosu na prošlu godinu i nastava izgleda puno bolje organizirana. Npr. nema više velikih seminara! :D Preporučam da sami pročitate plan jer je sve detaljno opisano. Medicinska kemija i biokemija I (8 ECTS) *novi voditelj kolegija (od ak. god. 2017./18.): izv. prof. dr. sc. Marin Tota, mr. ph. Uz anatomiju najteži kolegij prve godine. Odvija se uz fiziku i anatomiju u 1. semestru. Nastava se odvija kroz predavanja, vježbe i seminare. Prisustvo na predavanjima se ne bilježi i ne boduje, dok su seminari i vježbe obvezni i važni. Pazite jer smijete izostati samo sa 30% od svih seminara, dok sa ni jedne vježbe ne smijete izostati. Ako izostanete sa vježbe, morat ćete ju kolokvirati na kraju kolegija. Seminari izgledaju kao nastava kemije u srednjoj školi sa PowerPointom. Različitim grupama ih vode različiti ljudi. Sastoje se od toga da se gradivo prvo prođe u teoriji, pa se onda prelazi na zadatke koje studenti rješavaju na ploči uz pomoć asistenta. Znanje na seminarima se ne ocjenjuje. Dobro predznanje iz kemije vam dobro dođe, a ako ga nemate slušajte na seminarima jer će vas se te stvari pitati na međuispitima. Vježbe se održavaju u laboratoriju. Sa sobom morate nositi kutu, KRPU (nemojte je zaboravljati), rukavice, olovku/kemijsku, marker, (šibice). Točnije će vam reći na prvoj vježbi što će vam sve trebati i koja su pravila ponašanja u laboratoriju, ali ponesite sve ovo odmah prvi put. Morat ćete ih se držati jer se radi sa opasnim tvarima. Svaka vježba može nositi po 2 boda. Do 1.5 bodova se dolazi usmenim odgovorom tijekom vježbe na pitanja koja asistent postavi vezano uz temu vježbe. Drugih 0.5 bodova se dobije pisanjem referata iz vježbe u praktikum, za koji će biti objašnjeno kako se radi. Ponekad se dobije 0.25 iz referata, ali vam je dopušteno napisati ispravak pa dobijete 0.5. Pazite jer se teoretsko znanje pita već na prvoj vježbi, pa obavezno pročitajte i naučite gradivo iz praktikuma! Znanje se provjerava na 3 međuispita: 1. opća kemija s anorganskom, 2. stehiometrija i 3. organska kemija. Prvi međuispit je više teoretski s nekim općenitijim zadacima i imate ponuđeno 5 odgovora od kojih je jedan točan. Drugi međuispit su samo zadaci kakve ćete rješavati na seminarima. Treći međuispit je najveći i ima miks teorije i zadataka. Na MKBK1, uvjet za izaći na završni ispit je imati položene sve međuispite. Ako padnete međuispit, imati ćete pravo popravnih međuispita po završetku kolegija. Završni ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela. Pismeni ispit je ispit sa ponuđenim odgovorima i nema zadataka (osim možda najbanalnijih). Na usmenom može pitati bilo koji docent/profesor i to je malo teži dio, ovisno kojeg ispitivača dobijete. Svaki od profesora koje je predavao, a ispituje, u pravilu pita gradivo koje je on predavao. Ako padnete usmeni dio završnog ispita, na drugom roku morate ponovno polagati i pismeni dio. U INP-u je navedeno puno literature kao obvezno, ali nije sva obvezna. Ovisi o vama što želite koristiti. Prezentacije sa svih predavanja i seminara će vam biti objavljene na portal MudRI o kojem će vam objasniti profesori kada nastava krene. Na prezentacijama ćete imati puno podataka iz kojih možete učiti. Ono što će vam od literature biti korisno ili potrebno je: 1) Praktikum za vježbe – kupujete ga na zavodu kada nastava počne i dođe 100 kn. 2) Burger: Zbirka zadataka iz stehiometrije – može biti korisno za dobro izvježbati zadatke za drugi međuispit 3) McMurry: Osnove organske kemije – iscrpna knjiga, relativno nova, izdana 2014. u prijevodu našeg zavoda. Skupa je a treba vam samo za jedan kolokvij pa je nemojte kupovati. Ili je posudite u knjižnici ili pitajte starije studente da vam posude ako imaju. Jednostavno nemate dosta vremena da ju cijelu prolazite. 4) Kirigin: Organska kemija – odlična skripta od cca. 150 strana sa pokrivenim gradivom organske kemije koje će vam trebati (neće sve ni iz nje). Ima nešto pogrešaka koje su većinom tiskarske (tiskana je 1993.), pa pazite da neki naziv krivo ne naučite. Za organsku je najbolje učiti iz Kirigin i onda ako stignete nadopuniti znanjem iz McMurrya za bolje ocjene. Također koristite prezentacije jer u njima ima i više nego dovoljno. Za anorgansku/fizikalnu vam može koristiti skripta od prof. Gall-Palla, ali učite primarno iz svojih bilješki i prezentacija. Također je ok knjiga od Atkinsa ako si je želite nabaviti („Načela fizikalne kemije“). Može vam pomoći da naučite malo bolje za 1. međuispit i završni. Karlson i Harper (biokemija) vam za prvu godinu neće trebati nego za drugu, pa ju ne morate sada kupovati. Prije je bio potreban jer je bilo 4 kolokvija, a 4. je bio biokemija. Toga ove godine nije bilo, a po novom IMPu ni slijedeće. Samo nemojte olako shvatiti ovaj kolegij, učite, i sve će bit ok Medicinska fizika i biofizika (6 ECTS) voditeljica kolegija: izv. prof. dr. sc. Gordana Žauhar, prof. Nastava se također sastoji od predavanja, seminara i vježbi. Svi oblici nastave se odvijaju na Kampusu na Trsatu u 1. semestru. Predavanja nisu sva baš zanimljiva, ali profesorica se trudi uz pomoć asistentica demonstirati gradivo kroz pokuse, koliko god smiješni bili :D. Pred kraj kada se dođe do gradiva rendgena i zračenja predaje doc. Jurković koji ima zanimljiva predavanja. Na predavanjima se svaki put popisuje, ali se ne prebrojava, pa vas može netko drugi potpisati. Dolasci se ne boduju. Seminare vode asistentice sa zavoda i pred kraj doc. Jurković. Obavezni su i svaki put se proziva i popisuje. Na seminarima se prolazi kroz gradivo teorijski (inače ono koje se taj tjedan prođe na predavanju), pa se poslije rješavaju zadatci. Možete skupiti do 3 boda na seminarima za aktivnost ako se 3 puta javite za riješiti zadatak. Nije teško jer vam asistenti pomognu, a svejedno dobijete plus. Nakon 3. puta više ne dobivate bodove pa prepustite drugim kolegama da probaju skupiti. Kasnije to može činiti razliku između više i niže ocjene. Vježbi ima 10. Svi iz vježbovne grupe ste paralelno na vježbama, ali svi iz grupe ne rade istu vježbu kao što je slučaj na biologiji ili kemiji. Na nultoj vježbi asistent vas podijeli u nekoliko grupa po dvoje ili troje i svaki put jedan par radi jednu vježbu, dok se ne prođe krug od svih deset. Dakle na kraju svi prođu sve vježbe, ali svaki tjedan svaki par radi različite. Prije vježbi potrebno je napisati sažetak i naučiti gradivo koje ćete na njoj taj dan obrađivati, zato jer će vam sažetak uzeti i ispitati vas teoriju iz onoga što radite. Teoriju proučite iz praktikuma (ali i drugih izvora) prije vježbe i na temelju njega napišite sažetak. Na kraju vježbe predajete praktikume u koje ste pisali mjerenja ili što ste već trebali raditi. U izvođenju same vježbe vam pomažu oko svega laborantice i demosi. Nakon što vam to pregleda dobivate konačne bodove za tu vježbu, što inače bude artimetička sredina usmene ocjene, ocjene referata i sažetka, ali to ovisi od asistenta do asistenta i ne mora kod svakog biti tako. Maksimalno možete na vježbama sakupiti 35 bodova, što je puno i vrijedi se potruditi jer stvarno nije teško. Tijekom nastave pisat ćete dva parcijalna ispita sa po 16 zadataka gdje su vam ponuđeni odgovori, s time da tu možete imati više od jednog točnog odgovora, a sve točne morate zaokružiti da bi dobili bod (ukupno je 16 bodova). U zadatku vam piše koliko točnih odgovora ima, pa se za to ne morate brinuti. Zadaci budu jako slični onima koje rješavate na seminarimaMorate imati preko 50% točno riješeno da bi dobili bodove, dakle prvi bodovi su od 8. Završni ispit se sastoji od pismenog i usmenog djela. Pismeni ima 29 pitanja i istog je oblika kao i parcijalni, a na usmenom izvlačite po jedno pitanje iz gradiva koje je predavala prof. Žauhar i isto tako od doc. Jurkovića. Njih oboje ispituju i to svih. Ovisno o kvaliteti odgovora oni se usuglase koju ocjenu vam žele dati, i onda po tome dobivate bodove. Od literature za učenje će vam biti dovoljne prezentacije sa predavanja i seminara koje će vam redovito slati ako ih pitate, ili si ih sami prebacite na stick nakon što završi nastava. Morati ćete kupiti i praktikum za vježbe za cca. 100 kn na Zavodu kada vam to kažu na predavanju. Za završni ispit će vam biti korisna knjiga prof. Žauhar „Fizika za medicinare“ ako ciljate bolje ocjene, jer ima malo podrobnije opisano gradivo koje se obrađuje na nastavi. Profesorica bazira svoje prezentacije po njoj. Možete ju kupiti kopiranu u skriptarnici u blizini faksa, ali ako ne želite ne morate. Fizika je simpatičan zavod, nastava je relativno opuštena, ljudi su dragi i uče se dosta korisne stvari koje će se kasnije primjenjivati, a nemaju prevelikih očekivanja. Prva pomoć (1 ECTS) voditelj kolegija: doc. dr. sc. Alen Protić, dr. med. Manji kolegij koji se održava na Kampusu kroz predavanja i vježbe. Imati ćete 3/4 predavanja tijekom prvih mjesec ili dva nastave. Nakon toga se do kraja godine izmjenjuju vježbovne grupe u terminima koje dobijete na predavanju. Vježbe se održavaju u Kabinetu vještina na Kampusu. Kolegij se ne ocjenjuje, već ga možete položiti ili ne položiti. Uvjeti za položenim kolegijem su položen „kolokvij“ iz BLS-a (Basic Life Support) i teorijski završni ispit. Kolokvij se polaže isti dan kada imate i zakazanu vježbu iz prve pomoći na kraju same vježbe. Dakle isti dan naučite i položite što ste naučili. Ako eventualno padnete taj kolokvij 1. put, imate još jednu priliku taj dan nakon što svi završe. Ako padnete i drugi put taj dan, što se rijetko događa, moći ćete ga ponovno polagati u nekom drugom terminu. Vježbe (na kojima radite sa modelnim lutkama) su obavezne i ne smijete izostati. Jedino što možete, ako baš ne možete doći u zakazani termin, jest zamijeniti se s nekim iz neke druge grupe koja ima drugi termin. Ne smijete se samo tako pojaviti u nekom drugom terminu bez da kažete, jer je kapacitet malen i ne može više ljudi nego što je predviđeno. Od literature vam trebaju samo prezentacije s predavanja. Eventualno probajte od starijih studenata nabavite handoute predavanja umirovljenog dr. Zeidlera. Lagan, koristan i zanimljiv kolegij. Svi ga prođu, ali si ga nemojte zakomplicirati nedolaskom na vježbe Uvod u medicinu i povijest medicine (2 ECTS) voditelj kolegija: prof. dr. sc. Amir Muzur, dr. med. Odličan kolegij kojeg predaje izrazito zanimljivi i istaknuti riječki profesor. Nastava se održava u drugom semestru, samo u vidu predavanja na koja je obvezno dolaziti. Svaki put se šalje popis. Od ukupno 12 predavanja, 8 puta se mora doći kako bi se moglo izaći na završni ispit, a svaki sljedeći dolazak do 12. donosi 2.5 boda. Dakle na dolaske se može skupiti 10 bodova. Prvo se obrađuje gradivo „uvoda u medicinu“, što je općenito znanje o medicinskoj struci i studiranju medicine i nije naročito zanimljivo, a nakon toga povijest medicine kroz razdoblja što je jako zanimljivo i zbog sadržaja i zbog odličnog načina predavanja profesora. Nakon gradiva „uvoda u medicinu“ se piše kolokvij. Profesor vam ponudi 2 termina za kolokvij i možete odabrati koji želite. Kolokvij je izrazito lagan. Ima određen broj pitanja (koje sve imate u bazi pitanja na web stranici od Katedre za društvene i humanističke znanosti u medicini) , ali do 30 točnih odgovora (svaki odgovor više obilježen donosi negativne bodove). Dakle jedno pitanje ima ili samo jedno ili više točnih odgovora. Svaki točan nosi 1 bod i odgovori su ponuđeni. Ostalih 30 bodova na nastavi se skuplja preko seminarskog rada napravljenog na temu koju odaberete iz ponuđenih (popis također na web stranici Katedre). Nemojte taj seminarski ostaviti za zadnji čas, jer na toj Katedri jako paze na kvalitetu i etičnost napisanog teksta. Morate jako paziti da ga pišete po pravilima i da navodite sve izvore kako ne bi bilo „plagiranja“. Rad mora biti na 10+ stranica i oduzet će vam vremena. Na kraju, završni ispit je po istom principu kao i kolokvij, samo sa većim naglaskom na gradivo povijesti medicine. Sva pitanja koja mogu biti su također na stranici od Katedre. Prijašnjih generacija se moralo odgovarati na ta pitanja u stilu esejskog tipa, ali više ne. Možete pronaći od starijih studenata ili u skriptarnici skriptu s popisom pitanja i odgovorima, pa iz toga i iz prezentacije malo pročitajte prije završnog ispita i sve će biti super. Knjige ne kupujte jer vam ne trebaju. Inače su svi osim par ljudi, koji su imali 4, imali 5 Socijalna medicina (2 ECTS) voditelj kolegija: prof. dr. sc. Tomislav Rukavina, dr. med (dekan) Kratki kolegij koji se odvija oko dva mjeseca u drugom semestru. Odvija se u vidu predavanja, jednog seminara na kojem se izlaže izrađeni seminarski rad i nekoliko oblika „terenske nastave“. Predavanja su većinu vremena zanimljiva (ovisno o predavaču) i gradivo je korisno, te nudi jedan drugačiji pogled na zdravlje i našu struku. Pozvani su i neki gostujući predavači koji su govorili o aktualnim temama o zdravlju i problemima u svijetu. Tijekom nastave organizirala se terenska nastava u riječki hospicij, Dom za psihički bolesne odrasle osobe Turnić i volontiranje za Socijalnu samoposlugu sakupljajući namirnice i odjeću za potrebite. Trebalo je ići na minimalno 2 od 3 te aktivnosti. Nakon svake od tih aktivnosti i nakon predavanja gostujućih predavača, bilo je potrebno napisati kratke osvrte na portalu Merlin za bodove iz aktivnosti, što će vam biti objašnjeno kada nastava započne. Morate i definirati jedan pojam koji vam zadaju u internet rječnik, također na Merlinu. Ako sve napišete, dobijete 10 bodova. Ostali bodovi tijekom nastave su se skupljali izradom i prezentacijom seminarskog rada na zadanu temu (od 3 moguće). Radite ih u velikim grupama i materijale izvlačite iz zadane literature. Do 30 bodova možete dobiti za kvalitetno izlaganje i do 30 bodova za pisani dio seminarskog rada. Skoro svi su dobili sve bodove, samo se morate malo potruditi da to na nešto liči, držite se smjernica i pazite da se držite vremenskog okvira koji vam daju za prezentaciju, jer to kritiziraju ako se pređe. Završni ispit je pismeni i sastoji se od pitanja sa do 50 točnih odgovora i možete dobiti do 30 bodova. Od literature ne kupujte ništa što piše jer vam nije potrebno. Dobit ćete skriptu u pdfu na Merlinu i sve materijale i prezentacije koje će vam biti potrebne za učenje. Skoro svi su imali 5 i manji broj studenata 4. Samo se malo morate potruditi i sve će biti super! :D Psihološka medicina I (2 ECTS) voditeljica kolegija: prof. dr. sc. Tanja Frančišković, dr. med. Manji kolegij prvog semestra koji traje oko dva, dva i pol mjeseca. Odvija se kroz predavanja, seminare i vježbe. Predavanja prof. Frančišković ne počinju na akademsku četvrt, već na puni sat! To znači da ako u INPu piše da predavanje počinje u npr. 13 h, onda u toliko i počinje, a ne u 13 i 15 kako bi bilo na svim ostalim predmetima. Prijašnjih godina se govorilo kako profesorica na početku predavanja prebroji koliko je osoba u predavaonici i ako bi na papiru za popisivanje kasnije vidjela veći broj, nasumično bi studente križala makar su i bili na predavanju. To je bilo u razdoblju kada su se dijelili bodovi za dolaske, a toga više nema na tom predmetu. U mojoj generaciji nisam nikada primjetio da je to napravila, ali budite svejedno oprezni zbog pravila 30% izostanaka! Seminari i vježbe se odvijaju na Klinici za psihijatriju. Za svaki seminar se moraju dvije osobe (ili više) javiti koje će predviđeno gradivo proučiti i prenijeti drugima. Ne morate izrađivati prezentacije jer se bazira samo na razgovoru. Možete koristiti svoje bilješke ali bi trebali biti spremni objašnjavati bez njih i znati gradivo, a profesorica vas nadopunjuje i nadovezuje se. Dobijete plus, ali mislim da vam ne znači puno osim ako ne odgovarate kasnije kod iste osobe. Vježbe se isključivo baziraju na komunikaciji i totalno su opuštene. Dobiti ćete neke zadaće; napisati neke male referatiče (npr. vaš odnos sa majkom), ali ništa se na njima ne ocjenjuje. Ako se stigne odete u sklopu njih u dječji vrtić igrati se sa klincima, neki odu u Centar za autizam itd. Tijekom nastave imate 2 kolokvija. Jedan usmeni koji se odvija na zadnjem seminaru i obuhvaća gradivo sa seminara, a jedan sa 3 pitanja esejskog tipa sa gradivom sa predavanja, gdje ovisno koliko detaljno i dobro napišete možete dobiti do 30 bodova (do 10 po pitanju). Završni ispit je samo usmeni, raspoređeni ste kod različitih ispitivača, ocjene su dobre i rijetko se pada. Od literature vam je potrebna skripta prof. Frančišković koja je dostupna na internetu besplatno i odabrana poglavlja sa gradivom 1. godine iz Gregureka. Psihološka medicina II se odvija na 3. godini studija, pa će vam tu biti potrebna druga poglavlja iz Gregureka. Također preporučam da vodite svoje bilješke na predavanjima jer su odlične za učenje za ispit i gradivo je dosta zanimljivo. Medicinski engleski (1 ECTS) voditeljica kolegija: doc. dr. sc. Arijana Kripšković, prof. Kolegij koji se ne ocjenjuje kao ni TZK i PP. Odvija se u drugom semestru. Sastoji se samo od seminara na kojima inače budu dvije seminarske grupe od jednom. Seminara je 10 i ne smijete izostati više od 30%, dakle maksimalno 3 puta (nemojte ni toliko ako baš ne morate). Na njima prezentirate i slušate svoje kolege iz grupe kako prezentiraju neku od tema koju morate odabrati na 1.(uvodnom) seminaru. Teme unutar grupe se ne smiju ponavljati. Popis tema imate na stranici Katedre za društvene i humanističke znanosti u medicini. Nema završnog ispita, već vam ocjenu položio donosi napisan seminarski rad o temi koju ste odabrali i prezentacija koja traje 10/15 minuta. Gotovi pismeni dio rada morate predati tjedan dana prije (dakle na seminaru ranije) nego ćete imati svoju prezentaciju (osim za one koji prezentiraju prvi, oni donose isti dan, tj. na seminar nakon uvodnoga). Sve u svemu, lagan kolegij. Morate jako dobro naučiti to što prezentirate, morate paziti na izgovor i ne smijete čitati sa slajdova (znala je reći ljudima da prebace na neki drugi slajd, a pričaju o onome što je bilo na prošlom). Dođite pripremljeni jer se događalo da je docentica slala ljude sjesti i tražila da ponovno prezentiraju drugi tjedan. Tjelesna i zdravstvena kultura (1,5 ECTS) voditelj kolegija: Viktor Moretti, v. pred. Ne ocjenjuje se, već na njemu skupljate pluseve dok ih skupite dovoljno za potpis. Do kraja bi trebali skupiti 24 plusa koje skupljate na slijedeći način: svaki dolazak (najčešće jedan tjedno, ali možete i u tuđe termine dolaziti ako ste slobodni) u teretanu Blue Gym na Belvederu na sat vremena donosi po jedan plus. Učlanjenje stoji 10 kn, a svaka četiri dolaska plaćate unaprijed po 60 kn. Možete doći u svoji termin, ali ne ići u teretanu već na igralište u blizini igrati košarku ili nogomet. Samo pitajte profesora prije. Nemojte kasniti na svoje termine ako ne morate jer je alergičan na to. U drugom mjesecu kada su ispitni rokovi nema nastave, ali svejedno ima TZK pa možete tada skupiti puno plusića. Dodatne pluseve možete skupiti na raznim sportskim aktivnostima kroz godinu, npr.: 1) Dan sporta – održava se negdje tijekom 1. semestra u dvorištu fakulteta i tamo na raznim aktivnostima možete skupiti 3/4 plusa. 2) Akademski zec – „utrka“ koja se odvija krajem godine na šetačkim stazama na Kastvu i morate skupiti nekakve pojmove po putu koji budu po drveću. Za kraću stazu dobije 3, a za dužu 6 pluseva. 3) Sudjelovanje na Humanijadi i ostalim različitim sportskim natjecanjima za faks Ako do kraja lipnja nemate sve pluseve, onda ćete morati pješačiti preko ljeta do izvora Rječine i nazad (i to ponekad par puta, ovisno koliko vam ih fali). Dobijete posebne pluseve za oba smjera :D Ako ste registrirani sportaš (sa sportskom/natjecateljskom iskaznicom), profesor vas može osloboditi tjelesnog, ali biste onda trebali ponekad igrati za faks. Sve će vam objasniti na sastanku kojeg ćete imati u 1. ili 2. tjednu NAPOMENA NA KRAJU: Detaljno proučite izvedbene planove prije same nastave, jer skoro svake godine dolazi do nekih manjih ili većih promjena kao sa biologijom ove godine koje možda nisu navedene u ovom vodiču. Čestitke na upisanom studiju Medicine i želim vam puno sreće i uspjeha! :D
  2. Zmajevi

    Vodič : Biostatistika

    vježbe biostatistika.zip
  3. Zmajevi

    Vodič : Biostatistika

    Kolegij: BIOSTATISTIKA Voditelj: izv. prof. dr. sc. Gordana Žauhar Katedra: Katedra za medicinsku fiziku i biofiziku Godina studija: 2. godina ECTS: 1,5 Biostatistika je predmet koji se sluša u 2.semestru od kraja 4. do početka 6. mjeseca. Sastoji se od 15 sati predavanja i 15 sati vježbi. Predavanja su obavezna i profesorica šalje popis, ukoliko je premalo ljudi u predavaoni, a previše na popisu - provjeri popis. Vježbe se održavaju u informatičkoj učionici i rade se zadaci u programu Statistica. Statisticu možete skinuti s interneta i ima probni rok od 30 dana, taman kolko traje kolegij. U slučaju da iz xy razloga nemrete skinuti program, informatička učionica je otvorena svaki dan za vježbanje/pisanje zadaća. Na predavanjima se objašnjavaju zadaci koji će biti u kolokviju, ponekad budu prozvani studenti da ga riješe na ploči. Tijekom nastave vrednuje se (maksimalno do 70 bodova): a) aktivnost na vježbama (do 3 boda) - 3 domaće zadaće, svaka nosi 1 bod. Ponekad oduzimaju puno vremena, pa nikom niš ak ne napravite. 1 bod više manje b) pismeni međuispit (do 32 bodova) - za njega treba digitron jer ima računskih zadataka! c) kolokvij iz vježbi (do 35 bodova) - 4 zadatka koji su obrađeni na vježbama Završni ispit (maksimalno 30 ocjenskih bodova) Završnom ispitu student/studentica pristupa po završetku nastave i pod uvjetom da je ostvario/la najmanje 40 bodova. Završni ispit je u pravilu pismeni i sastoji se od 29 pitanja. Svako pitanje ili tvrdnja ima pet ponuđenih odgovora, od kojih više njih može biti točnih. Uspješno položen ispit je onaj na kojem je točno riješeno najmanje 50% testa (15 točnih odgovora).
  4. Zmajevi

    Vodič: Imunologija

    Kolegij: Imunologija Voditelj: Prof. dr. sc. Zlatko Trobonjača, dr. med. Godina studija: 2. godina Broj ECTS kredita: 4 Predmet koji se sluša u 2.semestru paralelno uz Fiziologiju i patofiziologiju 2 i Neurofiziologiju ( ove godine je nastava bila dosta loše organizirana - jedan tjedan bi bila Neurofiziologija, a tjedan nakon Imunologija, pa onda 2 tjedna nema jednog predmeta itd .. . godinu ranije nastava je bila organizirana tak da se prvo odsluša cijela Neurofiziologija pa izađe na ispit, a onda cijela Imunologija i opet ispit na kraju) Nastava se izvodi u obliku 18 sati predavanja, 16 sati seminara i 16 sati vježbi, što čini ukupno 50 sati nastave. Predavanja nisu obavezna, vježbe i seminari jesu. Na vježbama ne morate imati kutu,barem je tako bilo ove godine jer su se vježbe održavale u učionici, a ne vježbaoni. Na kraju vježbe piše se mali test, ako niste spremni nema veze - test je rješiv uz slušanje na vježbi. Seminari su isti kao i vježbe, i isto se piše testić na kraju seminara. Knjiga iz koje se uči je Andreis I, Imunologija i treba znati sve što piše u njoj. Testovi tj kolokviji su poprilično zahtjevni i profesor voli ići u detalje detalja. Kolokviji imaju 1., 2. i Jer rečenice uputu ( ne znam koja je to po redu, 5. ili 7. možda? ).Iako ovaj predmet ima samo 4 ectsa, zahtjeva učenje kao da ima 10 - nema nebitnih stvari, treba znati sve ukoliko ga želite položiti.. I. Tijekom nastave vrednuju se sljedeće aktivnosti (ukupno do 70 bodova): 1) usvojeno znanje (do 54 boda) - 2 provjere znanja 2) zalaganje i aktivnost u nastavi (do 12 bodova) - ocjene koje skupite pisanjem testića na kraju seminara ili vježbe 3) pohađanje nastave (do 4 boda) - u ovo ne ulazi pohađanje predavanja, samo seminara i vježbi II. Završni ispit (maksimalno 30 bodova) Završni ispit provesti će se pismenim i usmenim putem.Prag za prolazak na završnom ispitu je 60% . Prolazak na pismenom ne garantira prolazak na usmenom dijelu ispita ! Potrebno je dobro se pripremiti! p.s. ako imate kakvih nedoumica ili pitanja, slobodno pošaljite poruku :)
  5. Zmajevi

    Vodič : Neuroanatomija

    Kolegij: Neuroanatomija Voditelj: prof.dr.sc. Ivana Marić, dr.med. Katedra: Zavod za anatomiju Godina studija: 2. godina ECTS : 3 Nakon anatomije na 1.godini, ovo je pravo osvježenje. Predmet se sluša u 1. semestru i i sastoji se od 15 sati predavanja, 13 sati seminara i 12 sati vježbi - ukupno 40 sati. Predavanja nisu obavezna, vježbe i seminari jesu. Literatura za predmet je skripta koju su izdale prof. Malnar i Bajek zajedno s prof. Bobinac i preporučam vam da je kupite kod tete u fotokopiraoni nasuprot Brodokomerca, jer se na faksu u ¨službenoj skriptarnici¸¸ prodaje za oko 50 kn, a fotokopiranje bi vas koštalo duplo manje. Zeleni atlas prof.Bobinac vam neće trebati jer su vježbe zapravo koncipirane kao i seminari i ne radi se na preparatima. Na seminarima i vježbama se obrađuje gradivo predviđeno planom i programom te nema ocjenjivanja. Kolegij završava u 12. mjesecu te tada obično bude predrok - preporučam vam da izađete tada jer je velika prolaznost i dosta je naporno učiti još i ovaj mali predmet skup sa histologijom i fiziologijom 1 itd. za ispitne rokove u 2.mjesecu. I. Ocjenjivanje i bodovanje na nastavi: Pišu se 2 parcijalna ispita na kojima student može prikupiti po 35 bodova na svakom. II. Ocjenjivanje na završnom ispitu: Završni ispit je usmeni ispit. Usmeni ispit ocjenjuje se i boduje, kako slijedi u tablici: Ocjena Broj bodova Dovoljan (2) 10 Dobar (3) 12 Vrlo dobar (4) 15 Izvrstan (5) 30
  6. Kolegij: Fiziologija i patofiziologija II Voditelj: prof. dr. sc. Jagoda Ravlić-Gulan, dr. med. Katedra: Katedra za fiziologiju, imunologiju i patofiziologiju Godina studija: 2. ECTS: 11 Predmet koji nosi najviše bodova u 2. semestru, sluša se paralelno uz Neurofiziologiju i Imunologiju. Sastoji se od predavanja, seminara i vježbi ( P38/V46/S36= 120h ). Smije se izostati 30% nastave, više od toga ne - gubi se pravo izlaska na ispit! Predavanja većim dijelom vodi prof. dr. sc. Jagoda Ravlić-Gulan, dr. med, par predavanja drugi profesori s katedre. Predavanja nisu obavezna i nitko vas neće prozivati niti popisivati, aliii jako jako su korisna - pogotovo za 1. kolokvij!! Seminari, ovisno o tome koji asistent vas dopadne, uglavnom se sastoje od ispitivanja i objašnjavanja gradiva koje je predviđeno za taj dan izvedbenim planom i programom. Svaki seminar se ocjenjuje te se na kraju istoga piše mali test ( e sad, neki asistenti imaju prelagane testove- popunjavanje ili 1-riječ-odgovor, a neki imaju esejski oblik testa koji se piše 10 minuta kao i ovaj lagani ). Vježbe su dugotrajne i ponekad zamorne, traju od 8.00 - 12.30 ili 12.45 - 17.00 ( naravno asistent da pauzu negdje na sredini i ukoliko netko mora na wc može slobodno izaći ). Na vježbama ,opet ovisno o asistentu, se provodi usmeno ispitivanje ili se na kraju piše mali test. Sve ocjene koje skupite tajnica unese na sp.medri.hr. ( dobro ih prekontrolirajte jer se uvijek zalomi neka greška pa da ne ostanete zakinuti za bodove! ). I. Tijekom nastave vrednuje se (maksimalno do 70 bodova): a) usvojeno znanje (do 52 boda) b) aktivnost u nastavi (do 10 bodova) c) samostalni rad (do 4 boda) d) pohađanje nastave (do 4 boda) a) Usvojeno znanje (do 52 boda) Tijekom nastave procjenjivat će se usvojeno znanje s dva testa: Test 1: Srce i cirkulacija - student može ostvariti maksimalno 26 bodova Test 2: Bubreg, respiracija i acidobazna ravnoteža - student može ostvariti maksimalno 26 bodova b) Aktivnost i znanje na nastavi (do 10 bodova): Znanje i aktivnost studenta ocjenjuje se na svim seminarima (S1 do S15) i vježbama od V2 do V8 (samo se V1 ne ocjenjuje). Ostvarena prosječna ocjena pretvara se u bodove kako je prikazano u tablici. Student ostvaruje bodove iz znanja na nastavi samo ukoliko je ocijenjen na najmanje 12 od 15 seminara, te 5 od 7 vježbi: Prosječna ocjena Bodovi 4,26-5,00 10 3,76-4,25 8 3,26-3,75 6 2,76-3,25 4 2,00-2,75 2 c) Samostalni rad (do 4 boda) Student priprema prezentaciju u Power point-u i prezentira je drugim studentima za vrijeme vježbi (od V2 nadalje), a predaje je voditelju vježbi u isprintanoj formi s naslovnom stranicom na kojoj je naslov teme, ime i prezime studenta, grupa i datum. Prezentacija ne smije trajati dulje od 10 minuta, a student može izabrati samo jednu temu prezentacije. Popis tema bit će objavljen na Share-portalu kolegija. Broj zasluženih bodova procjenjuje voditelj vježbe prema kvaliteti sadržaja i načina prezentacije u kategorijama. Pozitivno ocjenjena prezentacija određenog područja boduje se: Ocjena prezentacije Bodovi izvrstan (5) 4 vrlo dobar (4) 3 dobar (3) 2 dovoljan (2) 1 nedovoljan (1) 0 d) Pohađanje nastave (do 4 boda) Prisustvovanje na svim oblicima nastave (predavanja, seminari vježbe) boduje se: Prisustvo na nastavi Bodovi 100% 4 boda, 90%-99,9% 3 boda, 80%-89,9% 2 boda, 70%-79,9% 1 bod II. Završni ispit (do 30 bodova): Na završnom ispitu provjeravaju se ključne, specifične kompetencije koje se utvrđuju za svaku cjelinu, a sastoji se od pismenog i usmenog dijela. a) Završni test ima 80 pitanja, a bodovi (od minimalno 5 do maksimalno 15) dobivaju se kad student riješi više od 60% pitanja. b) Usmenom dijelu završnog ispita student može pristupiti ukoliko je na pismenom dijelu završnog ispita ostvario najmanje 5 bodova Sam po sebi kolegij je zanimljiv i asistenti su pristupačni te se mogu dogovoriti konzultacije ako nekome nešto nije jasno. Gradivo fiziologije uči se iz Guytona ,a patofiziologije iz Gamulina. Za vježbe će vam trebati kuta i priručnik koji se može skinuti sa share portala - obavezno ga nosite jer neki asistenti ne dopuštaju prisustvovanje na nastavi ukoliko ga nemate! Za parcijale učite sve i fiziologiju i patofiziologiju kako biste si osigurali prolaz, svake godine bude ili više fiziologije ili više patofiziologije, nekada bude i podjednako. I na završni odite na 1. rok ako možete, navodno bude lakši pismeni i usmeni svi prođu :) Sve u svemu zanimljiv predmet s kojim nema problema ako se previše ne zaostaje sa gradivom plusss sve što naučite će vam koristiti na višim godinama! :)
  7. Zmajevi

    Srčani tonovi i šumovi

    Px-Srcani sumovi.rar
  8. Zmajevi

    Anatomija - slikovni prilozi Križan

    Kompendij 2 - slikovni prilozi Križan II - slikovni prilozi 1-40.pdf
  9. Pitanja Fiziologija i patofiziologija II MedRi.pdf
  10. Atlas iz kojega asistenti pokazuju i objašnjavaju preparate na vježbi. HistoloskiAtlasCD.zip
  11. Zmajevi

    Vodič: histologija i embriologija

    Otkako su uvedeni semestri, predmet se sluša u 1.semestru paralelno uz biokemiju2 i fiziologiju 1. Došlo je do manjih promjena što se seminara i vježbi tiče. Na svakoj vježbi se piše mali test od 12 pitanja( obično na kraju vježbe) na tokenu - asistent vam vrti pitanja na prezentaciji i imate 30 sekundi za odgovoriti na pitanje. Pitanja nisu teška, ak slušate na vježbi znat ćete. Na seminarima nema pismenih testova, već se provodi usmeno ispitivanje i nema jedinica: ak ne znaš nikom niš, ak znaš možeš pokupiti dobru ocjenu. Ukoliko netko nije uspio položiti preparate do jeseni - na jesen se organizira prepoznavanje, ali se može izaći na samo 1 od ponuđena 2 datuma. Završni ispit se sastoji samo od usmenog dijela, nema pismenog :). Studenti koji ne uspiju položiti kolegij Histologija i embriologija moraju pohađati sve oblike nastave bez obzira na ostvareni broj bodova (dakle i ako si fx i ako nisi- isto je).
  12. Zmajevi

    Vodič za 2.godinu

    MEDRI - Vodic za drugu godinu.pdf
×

Important Information

Terms of Use We have placed cookies on your device to help make this website better. You can adjust your cookie settings, otherwise we'll assume you're okay to continue.