Jump to content

Dr.Ago

Administrators
  • Content Count

    98
  • Joined

  • Last visited

  • Days Won

    24

Dr.Ago last won the day on January 28

Dr.Ago had the most liked content!

Community Reputation

138 Excellent

5 Followers

Recent Profile Visitors

1,218 profile views
  1. Isti dan obično krenu usmeni pa onda koliko stignu EDIT: sad sam se sjetio da su prošle godine ipak krenuli dan nakon!
  2. 1. Kolokvij iz Histologije&Embriologije 2018:2019 (11.03.2019).pdf
  3. Jel možeš nabaviti nekako pdf toga? Msm onaj tko je dao to skenirati vjv je i dobio i pdf..
  4. Nažalost, posao kao takav možeš zaboravoti uz faks. Naravno da možeš tu i tamo odraditi nešto honorarno, al ne postoji mogucnost da radis 5 dana u tjednu jer jednostavno nastava nije fiksna nego si jedan dan od 10 na faksu, nekad od 8 ujutro, nekad popodne i tak.. i kao sto je kolega rekao, predmeti se stalno izmjenjuju (pogotovo nakon prve godine) i neke periode jednostavno fizicki nemas vremena za posao (sekcije iz anatomije koje su svaki dan npr)
  5. Ja se baš i ne bi složio da većina uzme sobottu.. u mojoj grupi je svega par ljudi koristilo sobottu, vecina nas je imala nettera ili gilroya.. za topografiju mi je osobno bolji netter al za sustavnu anatomiju gilroy definitivno
  6. Ovisi ti o profesoru i o tome koliko studenata ulazi odjednom.. ja i kolegica smo zajedno odg kod prof dolanski i bili smo možda nekih sat vremena unutra (računaj na to da ti usmeni skoro nikad ne počne onak kak ti piše na rasporedu)
  7. Ovisno o tome koliko je ljudi kolokviralo.. veća je vjerojatnost da ovima koji idu na pismeni nije taj dan, ali ako je jako malo ljudi kolokviralo onda će uzeti petice sa pismenog
  8. Zbirka zadataka iz Imunologije.pdf
  9. STANIČNA I MOLEKULARNA IMUNOLOGIJA 2018..pdf
  10. Evo pogledajte si ovo pa vam možda bude korisno
  11. Ovaj dokument je prošle godine napravila kolegica i većena nas se pripremalo po ovome i super je stvar. Ipak, tu i tamo ima neka greška pa usporedno koristite prirucnik za vježbe i možete slobodno popisati greške i poslati nam da ispravimo ? Prakticni iz fizike .pdf
  12. Ja sam odgovarao kod Dolanski na 3. roku, nisam prošao pismeni uopće a na usmenom sam dobio 3.. bila je odlično raspoložena i korektna skroz, no isto tako znam ljude koji su baš imali s njom problema i koje je rušila a da su položili pismeni s 3/4 tako da sve je moguće
  13. U privitku se nalazi pravilnik o studiranju medicine (u Splitu ako se ne varam). Članak 56 pa dalje govori o uvjetima prebacivanja. Pravilnik o studiju i sustavu studiranja.pdf
  14. Kralježnica je sastavljena od 33/34* kralješka (vertebrae). Proksimalno je kralježnica zglobno povezana sa zatiljnom kosti (os occipitale) dok je prema distalno preko križne kosti spojena sa zdjeličnim kostima. *Broj trtičnih kralježaka često zna biti varijabilan. S obzirom na smještaj, kralješke možemo podijeliti na 5 skupina: 1. vratni (vertebrae cervicales) (7)* 2. prsni (vertebrae thoracicae) (12)* 3. slabinski (vertebrae lumbales) (5)* 4. križni (vertebrae sacrales) (5)* 5. trtični (vertebrae coccygeae) (4-5)* Također, kralješke možemo podijeliti na slobodne* (omogućuju pokrete i stabilnost tijela) i srasle* kralješke (omogućuju samo stabilnost): 1. slobodni (vertebrae verae): 1.1. vratni 1.2. prsni 1.3. slabinski 2. srasli uz kosti (vertebrae spuriae) 2.1. križni 2.2. trtični *Broj u zagradi označava koliko kralježaka pripada kojoj skupini. *Slobodni i srasli kralješci se još nazivaju pravim (slobodni) i nepravim (srasli) kralješcima. Bez obzira na skupine, svi kralješci imaju neka opća obilježja, dok svaka skupina ima svoje posebitosti. Na svakom kralješku razlikujemo: Trup (corpus vertebrae) – masivan je, prema distalno postaje sve masivniji do petog slabinskog kralješka. Nakon toga se težina tijela prenese preko križnih kralježaka na zdjelicu pa trup dalje postaje sve manji. Luk (arcus vertebrae) – nadovezuje se na stražnju stranu trupa svojim korijenom (pediculus arcus vertebrae). S korijena ide ploča (lamina arcus vertebrae) koja zatvara kralježnični otvor (foramen vertebrale). Nastavci. Prema straga se izbočuje šiljasti nastavak (processus spinosus) koji služi kao hvatište ligamentima i mišićima. Sa svake strane luka se prema lateralno pruža po jedan poprječni nastavak (processus transversus) koji sudjeluju u djelovanju dubokih leđnih mišića. Na prijelazu korijena u luk, na svakoj strani se proteže prema gore i prema dolje po jedan zglobni nastavak (processus articulares superiores et inferiores). Iznad i ispod korijena luka se nalaze gornja (plića) i donja (dublja) udubina (incisura vertebralis superior et inferior). Takve dvije udubine susjdenih kralježaka omeđuju otvor (foramen intervertebrale) kojim prolaze krvne žile i živci. Zahvaljujući S obliku, kralježnica ima elastična svojstva (amortizira udarce). Prednji stup kralježnice čine trupovi kralježaka i intervertebralne ploče te ima izrazitu statičku funkciju. Stražni stup, izgrađen od zglobova između nastavaka ima dinamičku funkciju. POKRETI KRALJEŽNICE Pokreti prema naprijed i natrag najizrazitiji su u vratnom i slabinskom dijelu kralježnice. Ekstenzijske su kretnje izrazite između kralježaka različitih skupina (donjih vratnih i gornjih prsnih; donjih prsnih i gornjih slabinskih…) Pokreti u stranu mogući su u vratnoj i slabinskoj kralježnici, ali je najveći opseg kretnje u prsnom dijelu kralježnice. Kralježnica odrasle osobe oblikuje u sagitalnoj ravnini dva konveksna zavoja prema naprijed (lordoza) i dva konveksna zavoja prema natrag (kifoza) U vratnom i u slabinskom dijelu kralježnice nalazimo lordozu, a u prsnom i križnom dijelu kifozu. Kretnje u anterioposteriornom smjeru nastaju u vratnom i slabinskom dijelu kralježnice pri čemu se u pregibanju prema naprijed lordoza ispravlja, a pri pregibanju prema nazad lordoza naglašava. U prsnom dijelu trnasti nastavci priječe preveliko istezanje zbog čega je pregibanje veće. LITERATURA: Krmpotić-Nemanić, J., Marušić, A.: Anatomija čovjeka. Medicinska naklada, Zagreb, 2007. Platzer, W.: Priručni anatomski atlas 1. Medicinska naklada, Zagreb, 2011. Gilroy, A., MacPherson, B., Ross, L.: Anatomski atlas s latinskim nazivljem. Medicinska naklada, Zagreb, 2011. Pripremio: Drago Baković
×
×
  • Create New...

Important Information

Terms of Use We have placed cookies on your device to help make this website better. You can adjust your cookie settings, otherwise we'll assume you're okay to continue.