Jump to content

Search the Community

Showing results for tags 'mefzg'.



More search options

  • Search By Tags

    Type tags separated by commas.
  • Search By Author

Content Type


Categories

  • Anatomija
    • PITANJA ZA USMENI ISPIT
  • Farmakologija
  • Interna medicina
  • Propedeutika
  • Elektrokardiogram
  • Neurologija

Forums

  • Perpetuum Lab
    • Obavijesti, informacije i pravila
    • Predstavljanje
    • MEF Zagreb
    • MF Rijeka
    • MF Osijek
    • MEF Split
    • MF Novi Sad
    • Oglasnik
  • Downloads
    • Pretklinički predmeti
    • Klinički predmeti
    • Štamparovski predmeti uhljebi
  • Savjeti, rasprave i informacije
  • Državna matura i upisi na medicinski fakultet
    • Skripte, knjige, materijali
    • Informacije o maturi i medicinskim fakultetima

Find results in...

Find results that contain...


Date Created

  • Start

    End


Last Updated

  • Start

    End


Filter by number of...

Joined

  • Start

    End


Group


Found 51 results

  1. Cooper - Stanica, 5. izdanje.pdf
  2. Kralježnica je sastavljena od 33/34* kralješka (vertebrae). Proksimalno je kralježnica zglobno povezana sa zatiljnom kosti (os occipitale) dok je prema distalno preko križne kosti spojena sa zdjeličnim kostima. *Broj trtičnih kralježaka često zna biti varijabilan. S obzirom na smještaj, kralješke možemo podijeliti na 5 skupina: 1. vratni (vertebrae cervicales) (7)* 2. prsni (vertebrae thoracicae) (12)* 3. slabinski (vertebrae lumbales) (5)* 4. križni (vertebrae sacrales) (5)* 5. trtični (vertebrae coccygeae) (4-5)* Također, kralješke možemo podijeliti na slobodne* (omogućuju pokrete i stabilnost tijela) i srasle* kralješke (omogućuju samo stabilnost): 1. slobodni (vertebrae verae): 1.1. vratni 1.2. prsni 1.3. slabinski 2. srasli uz kosti (vertebrae spuriae) 2.1. križni 2.2. trtični *Broj u zagradi označava koliko kralježaka pripada kojoj skupini. *Slobodni i srasli kralješci se još nazivaju pravim (slobodni) i nepravim (srasli) kralješcima. Bez obzira na skupine, svi kralješci imaju neka opća obilježja, dok svaka skupina ima svoje posebitosti. Na svakom kralješku razlikujemo: Trup (corpus vertebrae) – masivan je, prema distalno postaje sve masivniji do petog slabinskog kralješka. Nakon toga se težina tijela prenese preko križnih kralježaka na zdjelicu pa trup dalje postaje sve manji. Luk (arcus vertebrae) – nadovezuje se na stražnju stranu trupa svojim korijenom (pediculus arcus vertebrae). S korijena ide ploča (lamina arcus vertebrae) koja zatvara kralježnični otvor (foramen vertebrale). Nastavci. Prema straga se izbočuje šiljasti nastavak (processus spinosus) koji služi kao hvatište ligamentima i mišićima. Sa svake strane luka se prema lateralno pruža po jedan poprječni nastavak (processus transversus) koji sudjeluju u djelovanju dubokih leđnih mišića. Na prijelazu korijena u luk, na svakoj strani se proteže prema gore i prema dolje po jedan zglobni nastavak (processus articulares superiores et inferiores). Iznad i ispod korijena luka se nalaze gornja (plića) i donja (dublja) udubina (incisura vertebralis superior et inferior). Takve dvije udubine susjdenih kralježaka omeđuju otvor (foramen intervertebrale) kojim prolaze krvne žile i živci. Zahvaljujući S obliku, kralježnica ima elastična svojstva (amortizira udarce). Prednji stup kralježnice čine trupovi kralježaka i intervertebralne ploče te ima izrazitu statičku funkciju. Stražni stup, izgrađen od zglobova između nastavaka ima dinamičku funkciju. POKRETI KRALJEŽNICE Pokreti prema naprijed i natrag najizrazitiji su u vratnom i slabinskom dijelu kralježnice. Ekstenzijske su kretnje izrazite između kralježaka različitih skupina (donjih vratnih i gornjih prsnih; donjih prsnih i gornjih slabinskih…) Pokreti u stranu mogući su u vratnoj i slabinskoj kralježnici, ali je najveći opseg kretnje u prsnom dijelu kralježnice. Kralježnica odrasle osobe oblikuje u sagitalnoj ravnini dva konveksna zavoja prema naprijed (lordoza) i dva konveksna zavoja prema natrag (kifoza) U vratnom i u slabinskom dijelu kralježnice nalazimo lordozu, a u prsnom i križnom dijelu kifozu. Kretnje u anterioposteriornom smjeru nastaju u vratnom i slabinskom dijelu kralježnice pri čemu se u pregibanju prema naprijed lordoza ispravlja, a pri pregibanju prema nazad lordoza naglašava. U prsnom dijelu trnasti nastavci priječe preveliko istezanje zbog čega je pregibanje veće. LITERATURA: Krmpotić-Nemanić, J., Marušić, A.: Anatomija čovjeka. Medicinska naklada, Zagreb, 2007. Platzer, W.: Priručni anatomski atlas 1. Medicinska naklada, Zagreb, 2011. Gilroy, A., MacPherson, B., Ross, L.: Anatomski atlas s latinskim nazivljem. Medicinska naklada, Zagreb, 2011. Pripremio: Drago Baković
  3. B1: Medicinska Biologija B1.pdf B2: Medicinska Biologija B2.pdf B3: Medicinska Biologija B3.pdf Sve tri skripte uvezane u jedan dokument: Medicinska Biologija B1 (3 files merged).pdf
  4. usmeni: USMENI_ISPIT_primjeri_kartica.pdf Atlasi: P1 atlas.pdf P2 atlas-drugi dio.pdf P2 atlas-prvi dio.pdf PATOLOGIJA - Slike i opis preparata P1.pdf Slike i opisi preparata P2 - 2011.g..pdf BAZE: ostecenje i smrt stanice.pdf Patologija - baza.pdf upala.pdf Hematopoezni i limfoidni organi.pdf Imunopatologija.pdf Jetra1.pdf jetra2.pdf Krvne žile.pdf Razvojne i genetske bolesti.pdf Srce i pluća.pdf Test 1.pdf PAR TABLICA: PatologijaP - imena.pdf PatologijaP - proteini.pdf PatologijaP - Razvojni poremeæaji.pdf PatologijaP - Usporedba karcinoma.pdf PatologijaP - Usporedbe bolest.pdf Obdukcija.pdf POPIS EPONIMA.pdf POPIS MUTACIJA.pdf EPONIMI2 (1).pdf
  5. sve iz mikroba što imam 🙂 usmeni: Mikrobiologija - Odgovori na pitanja za usmeni ispit.pdf pitanja-usmeni.docx Usmeni-kartice-prof.Kaleniæ.pdf atlasi za praktični: Mikrobiologija - atlas.pdf Mikrobiologija PDF.pdf POPIS PREPARATA ZA ZAVRŠNI KOLOKVIJ 2017-18..docx in proces.pdf sMi s dodacima.pdf Bakterije i gljive atlas-20171010T180322Z-001.zip BAKTERIOLOGIJA - MAKROMORFOLOGIJA.pdf BAKTERIOLOGIJA - MIKROSKOPSKI PREPARATI.pdf MIKOLOGIJA - MAKROMORFOLOGIJA I MIKROMORFOLOGIJA.pdf pdf Bakt-MAKRO.pdf pdf Bakt-mikro.pdf pdf Miko-MAKRO+mikro.pdf Mikroskopski-makroskopski-paraziti-i-virusi.ppt Paraziti-virusi-mikromakro-preparati.pdf prakticni2.pdf Preparati- 2.kolokvij.pdf PREPARATI_TEKST_PARAZITOLOGIJA.pdf Virologija-i-parazitologija-opisi-preparata.pdf BAZE: _to_posjeduju_SVI_stafilokoki.doc 19.05.2017..docx 20.12.2016..docx 23.6.2017..docx HrpaPitanja.pdf Klin_mikrobi 30.03.12.pdf klin_mikrobi1.pdf mikrobi 1. rok 2016-2017.doc Mikrobi 20.05.2016.docx Mikrobi 20.5.2016.pdf Mikrobiologija pitanja 2011-2013.pdf Mikrobiologija-ispiti.pdf Pitanja iz mikrobiologije.docx Pitanja s rokova 2015.docx Klinička mikrobiologija 18.12.2015..pdf KLINIČKA MIKROBIOLOGIJA-rok 23.3.2016..pdf
  6. BIOLOGIJA B3.pdf Naknadno dodao @emmm : Pitanja iz biologije B1 + B2.pdf Biologija test pitanja.pdf Biologija test pitanja - rijeseno.pdf
  7. Ako netko još ima neku bazu slobodno neka ju doda 🙂 MKBK I kolokvij organske kemije MedRi.pdf MKBK I Kolokviji Opca Fizikalna i Anorganska MedRi.pdf MKBK I - 2013-2014.g..pdf MKBK1 - zbirka pitanja 05.2012.pdf (ista stvar sa par izmjena: Biokemija_pitanja.pdf.pdf) Kolokvij K1 10.docx MKBK I 2016.pdf Neke bitne stvari sa praktikuma: Praktikum- mkbk I.pdf
  8. Histologija - skripta.pdf Skripta iz histologije.pdf
  9. Dr.Ago

    Baza pitanja iz anatomije

    Baza iz Srbije: ANATOMIJA - test.pdf A3 Zagreb - Kolokvij A3 2017:2018.pdf Velika baza - Zbirka pitanja iz anatomije 2006-2014 (2).pdf
  10. ~Sentinel~

    Interna medicina - baza

    Interna medicina - baza.pdf
  11. Iskustva sa usmenog 2016/2017: Biologija - Usmeni.pdf
  12. teich

    Predstavljanje

    :)))
  13. ~Sentinel~

    Kirurgija - baza pitanja

    Kirurgija nova baza.pdf
  14. Zmajevi

    Srčani tonovi i šumovi

    Px-Srcani sumovi.rar
  15. Guyton i Hall, Medicinska fiziologija (13. Izdanje).pdf
  16. S-1. Osnove kemijskog računanja. Plinski zakoni DAMJANOVIĆ.pdf S-1. Osnove kemijskog računanja. Plinski zakoni FORETIĆ.pdf S-1. Osnove kemijskog računanja. Plinski zakoni PICEK.pdf S-2. Bioenergetika; vezane reakcije; energijom bogati spojevi KALANJ BOGNAR.pdf S-2. Bioenergetika; vezane reakcije; energijom bogati spojevi KARMELIĆ.pdf S-2. Bioenergetika; vezane reakcije; energijom bogati spojevi PAŠALIĆ.pdf S-2. Bioenergetika; vezane reakcije; energijom bogati spojevi VUKELIĆ.pdf S-3. Elektroliti i neelektroliti. Primjena zakona ravnoteže CVIJANOVIĆ.pdf S-3. Elektroliti i neelektroliti. Primjena zakona ravnoteže PAŠALIĆ.pdf S-3. Elektroliti i neelektroliti. Primjena zakona ravnoteže PICEK.pdf S-3. Elektroliti i neelektroliti. Primjena zakona ravnoteže VUKELIĆ.pdf S-4. Svojstva otopina DAMJANOVIĆ.pdf S-4. Svojstva otopina FORETIĆ.pdf S-4. Svojstva otopina VUKELIĆ.pdf S-5. Mehanizam djelovanja pufera DAMJANOVIĆ.pdf S-5. Mehanizam djelovanja pufera FORETIĆ.pdf S-5. Mehanizam djelovanja pufera VUKELIĆ.pdf S-6. Alkoholi i fenoli, eteri. Tioli CVIJANOVIĆ.pdf S-6. Alkoholi i fenoli, eteri. Tioli KARMELIĆ.pdf S-7. Aldehidi i ketoni. Karboksilne kiseline KARMELIĆ.pdf S-8. Derivati karboksilnih kiselina i supstituirane karboksilne kiseline. Aminokiseline CVIJANOVIĆ (2).pdf S-8. Derivati karboksilnih kiselina i supstituirane karboksilne kiseline. Aminokiseline KALANJ BOGNAR.pdf S-8. Derivati karboksilnih kiselina i supstituirane karboksilne kiseline. Aminokiseline KARMELIĆ.pdf S-9. Ugljikohidrati CVIJANOVIĆ.pdf S-9. Ugljikohidrati KALANJ BOGNAR.pdf S-10. Hemoglobin i mioglobin - struktura i uloga DAMJANOVIĆ.pdf S-10. Hemoglobin i mioglobin - struktura i uloga FORETIĆ.pdf Regulacije enzimske aktivnosti PAŠALIĆ.pdf S-11. Kinetika enzimskih reakcija KARMELIĆ.pdf S-11. Kinetika enzimskih reakcija PAŠALIĆ.pdf S-12. Potencijali i energetika redoks-reakcija FORETIĆ.pdf S-12. Potencijali i energetika redoks-reakcija PICEK.pdf S-12. Potencijali i energetika redoks-reakcija VUKELIĆ.pdf S-13. Biološke membrane.pdf
  17. P-1. Struktura i svojstva vode. Intra-i intermolekulske veze i sile. LOVRIĆ.pdf P-2. Optičke metode spektrofotometrija i polarimetrija. PICEK.pdf P-3. Možemo li predskazati tijek i smjer kemijskog procesa VUKELIĆ.pdf P-4. Ravnoteža u homogenim i heterogenim sustavima. FORETIĆ.pdf P-5. Kinetika kemijskih reakcija. FORETIĆ.pdf P-6. Koloidi. DELAŠ.pdf P-7. Kiseline i baze. Puferi. LOVRIĆ.pdf P-8. Uvod u kemiju organskih spojeva. Izomeri. POTOČKI (2).pdf P-9. Tipovi reakcija u kemiji organskih spojeva. PAŠALIĆ.pdf P-10. Biološki značajni spojevi s dušikom i sumporom. Heterociklički spojevi. Vitamini. KALANJ BOGNAR.pdf P-11. Ugljikohidrati KALANJ BOGNAR.pdf P-12. Lipidi DELAŠ.pdf P-13. Struktura i uloga proteina. Proteini izvanstaničnog matriksa LOVRIĆ.pdf P-14. Enzimi - mehanizam djelovanja i regulacija. PAŠALIĆ.pdf P-15. Elektrokemijski procesi VUKELIĆ.pdf
  18. Službena verzija: Fizika USMENI SKRIPTA 2014-2015.pdf Još jedna skripta: Fizika-usmeni - odgovori na pitanja.pdf
  19. potanton

    Eponimi sa starog Perpetuuma

    Za one koji žele znati više 😀 Eponimi.pdf
  20. Ovo su neka pitanja (ili njihovi dijelovi) kojih se trenutno mogu sjetiti. Nisam napravila word dokument, u nadi da će netko od kolega još malo nadopuniti kako bi dobili neku smislenu cjelinu. Nadam se da će biti od pomoći. PRIJEMNI 2018. KEMIJA - zadana je molekulska formula spoja i maseni udjeli elemenata, a pita vas koliko ima dvostrukih veza u tom spoju - imate dvije otopine poznatih volumena i molalnosti, pitanje je koliki je pH otopine nastale njihovim miješanjem - zadana je strukturna formula masti ili ulja pa vas pita što je točno (mislim da je jedan navod bio vezan za disulfidne veze) - više spojeva množinske koncentracije 0.01 mol/dm3, pitanje je koji spoj ima najmanju pOH vrijednost - zadana je jednadžba, pri 25°C i 101325 Pa, traži se da izračunate masu jednog od reaktanata/produkata, ako je volumen reaktanta/produkta 250 dm3 - A + B --> C + D opisuje produkt C koji je sol dobro topljiva u vodi i produkt D koji je sol netopljiva u vodi. Treba odrediti što su reaktanti i produkti - zadana je jednadžba egzotermne reakcije i broj plinovitih čestica je isti na obje strane jednadžbe. Pitanje je što će uzrokovati pomak ravnoteže u lijevu/desnu stranu (Le Chatelierov princip) - enzimi su najčešće…? proteini, UH… - zadano je više JKR, treba odrediti entalpiju konačne JKR - bio je i zadatak s Raoultovim zakonom - šećer u obliku Fisherove projekcijske formule i 5 tvrdnji od kojih treba izabrati netočnu - dvije otopine su zadane, pitaju koja će imati niže ledište - w(NaCl)=0.9%, kako još možemo iskazati sastav? u odgovorima su: molalnost, masena koncentracija, množinska koncentracija…u prijašnjim su ispitima stavili i promile pa obratite pozornost na to - CH3CH2OH nije produkt: adicije na alken, hidrolize metil-etanoata… - 5 tvrdnji vezanih za polisaharide, potrebno je izdvojiti netočnu (neki od navoda: svi su vezani alfa vezama, svi su topivi u vodi, svi su ravnih lanaca…) - izdvojiti koja formula nije korektno napisana, jedan od odgovora je bio MgNO3 (ujedno i točan) J - standardni zadatak s voltnim nizom, ponavlja se i na maturi - zadane su formule, treba naći onu u kojoj nema trostruke veze BIOLOGIJA - koji se hormon ne sintetizira na ribosomima (FSH, LH, glukagon, inzulin i još jedan kojeg se ne mogu sjetiti) -što je habitat - definicija ekološke niše - omjer u testu križanja - križanje vezano uz hemofiliju (zadatak se već ponovio ili je bio sličan pa pogledajte starije ispite) - bakterije režu DNA: na određenom mjestu, režu nukleotide… - kako se naziva jedinica građena od šećera, fosfata i dušične baze - ako imate zadano AUUC, to je: DNA, RNA, tRNA, mRNA… - slika kromosoma, pitanje je koliko ih je i jesu li dvostruki - kakvi su kromosomi u metafazi II - diferencirana stanica: je stanica u brazdanju, ima različite gene u odnosu na kada još nije diferencirana… - otac ima recesivnu bolest (oznake B, b), majka dominantno svojstvo (oznake A, a), ako dobe dijete (npr. Aabb), koji su genotipovi roditelja - hormon koji poriče trudove - gdje se događa replikacija DNA - što nije točno vezano za kloniranje? Možemo klonirati i prokariote i eukariote, kod ove Dolly je uzeta jajna stanica, više nam znače klonovi jer su otporniji… - razlika eukariota i prokariota (prokarioti nemaju membranu oko organela…) - koji je organel zaslužan za stanično disanje - što sadrži akrosom spermija (enzime) - kako spriječiti sintezu proteina - gdje se nalaze glasnice - pojmovi vezani za krvnu grupu A - protutijela izlučuju: limfociti, eozinofili, bazofili… - mutacija: aneuploidija, euploidija, sve su korisne, sve su štetne, obrne se nukleotid u prepisivanju gena… treba izdvojiti točnu/netočnu tvrdnju - bradikardija: slabljenje funkcije S-A čvora, polarizacija PT vala (isto treba izdvojiti tvrdnju) - ako se stanica smežura u otopini 9% NaCl, kakva je otopina u odnosu na stanicu - žuč: raspršuje masti, sintetizira se i pohranjuje u žučnom mjehuru, sadrži enzime koji djeluju na masti, ulijeva se u jejunum FIZIKA - cijev na donjem katu, zadan je tlak, brzina i promjer, a pitanje je koliki je tlak u cijevi koja se nalazi 4m iznad na katu (zadan je promjer te cijevi i navedeno je da se brzina poveća 9 puta) - ako se centripetalna akceleracija poveća 3 puta, kako se promijeni period - zadana je rezultantna sila, naboji i pitanje je koliki je razmak (sve je skicirano) - skiciran je kvadar s pregradom, gdje se volumeni odnose kao 1:3, pitanje je koliki je tlak kada se pregrada makne - zadano je magnetsko polje i treba odrediti tvrdnju koja vrijedi za česticu u tom polju - indeks loma stakla je 2.33, što se događa s brzinom kada zraka ide iz zraka u staklo - ako se roniocu poveća sila za 1.5N u odnosu na silu pri atm. tlaku, puca mu bubnjić. Na koliko metara može zaroniti bez da mu pukne bubnjić? Zadana je gustoća mora i polumjer bubnjića u mm2 - skice štapova i označen je kut, pita vas koji se neće moći rotirati - ionizacija, koje zrake ne skreću? - što se događa s valnom duljinom i frekvencijom kada monokromatska crvena i plava svjetlost ulaze u vaakum (?) - zadan je kut u stupnjevima i amplituda, treba odabrati jednadžbu - zadan je graf struje u odnosu na vrijeme i jednadžba I=0.06 sin nešto, treba pronaći koji graf odgovara - U, I, vrijeme zadano, tijelo gubi toplinu, kolika je promjena unutarnje energije - magnetska rezonanca traje 20 min, pacijentica čuje zvuk od 20 W/m2, površina je zadana, traže da se izračuna energija - Ui, L zadano, kolika je promjena magnetskog toka - kada je kamen u vaakumu sila napetosti je 3.8N, dok je u vodi sila je XY, kolika je težina kamena - 2 tijela, jedno pušteno da slobodno pada, a drugo je ispušteno horizontalno. Treba izdvojiti točnu tvrdnju - dužina žice je 50 cm i nastane stojni val s 2 čvora. Što možemo očekivati? Ponuđeni su odgovori s brojem trbuha i valnom duljinom - crtež divergentne leće i predmeta koji se nalazi iza žarišta, kakva slika nastaje i na kojoj udaljenosti od predmeta - graf energije vezanja po nukleonu na ordinati, pitanje je koja tvar ima najveći defekt mase - graf ovisnosti sile o akceleraciji, treba odabrati točan - koju će loptu golman lakše obraniti ako je v1=2v2 i m2=2m1 à lakšu loptu, težu loptu, obje jer su jednake količine gibanja… - nekakvo ulje, Q=mcΔT, sve je zadano, treba naći ΔT
  21. Službena zbirka zadataka u kojoj se nalaze sva pitanja sa proteklih ispita: Zbirka zadataka - Uvod i Povijest medicine.pdf OSTALE BAZE: 1. Kolokviji (2009 - 2017).pdf 2. Pitanja s povijesti medicine 2011.pdf 3. Pitanja Uvod i pov.pdf 4. pitanja uvod i povijest 2010.pdf 5. Pitanja Uvod i Povijest med 2010.-2011..pdf 6. Pitanja_Uvod_2016.pdf 7. Pitanja-uvod_i_pov_med 2009.pdf 8. Uvod i povijest - ispit 2011-2012.pdf 9. Uvod i povijest 1.10.2010..pdf 10. Uvod i povijest medicine 2013..pdf 11. Uvod i povijest pitanja 2014.pdf 12. Uvod u medicinu i povijest medicine.pdf
  22. Službena skripta po kojoj svi "uče" i polože: Uvod i povijest u medicinu.pdf OSTALE SKRIPTE: 1. Povijest Medicine.pdf 2. povijest_medicine_skripta.pdf 3. Povijest-zdravstva (Povijest medicine).pdf 4. Uvod u Medicinu.pdf
×

Important Information

Terms of Use We have placed cookies on your device to help make this website better. You can adjust your cookie settings, otherwise we'll assume you're okay to continue.